Termometer ma fua fa'atatau o le vevela

Mataupu e uiga i Termometers ma fua fa'atatau o le vevela

1. Thermometers

O le meafaigaluega ua mamanuina e fua ai le vevela o le termometa. E tele ituaiga o termometa, ae e tutusa lava le mataupu faavae o le galue. E masani lava, tatou te faʻaaogaina mea faʻatermometa, o le natura o mea e suia i le vevela. Afai e suia le vevela o le mea, e suia foʻi le foliga, ma le tele o le mea. O le tele o termometa e faʻaaogaina mea e mafai ona faʻalautele pe faʻaitiitia pe a suia le vevela. O termometa e masani ona faʻaaogaina e aofia ai paipa tioata, lea e iai le ava malosi poʻo le mekuri i le ogatotonu o le paipa. A faʻateleina le vevela, e faʻalauteleina le ava malosi poʻo le mekuri i totonu o le koneteina ina ia faʻateleina ai le umi o le koluma o le ava malosi poʻo le mekuri. I se isi itu, a faʻaitiitia le vevela, e faʻaitiitia le umi o le koluma o le ava malosi poʻo le mekuri. I fafo o le paipa tioata, o loʻo i ai numera o le fua o le termometa. O le numera o loʻo faʻaalia e le pito i luga o le koluma o le ava malosi poʻo le mekuri e taʻu mai ai le tau o le vevela o le mea o loʻo fuaina.

faitau atili

O le Tulafono Zeroth o le Thermodynamics

Mataupu e uiga i le Tulafono Zeroth o le Thermodynamics

Seia oo mai i le taimi nei, e na'o le paleni fa'avevela o mea e lua o lo'o fe'apa'ia'i ua tatou matauina.

Ina ia malamalama atili i le manatu o le paleni fa'avevela, se'i o tatou toe iloiloina ni mea se tolu (fa'apea o mea A, mea B, ma mea C). Mo se fa'ata'ita'iga, o le mea B ma le mea C e le pa'i le tasi i le isi, ae o le mea A e pa'i atu i le mea B ma le mea A e pa'i atu i le mea C. Matau le ata o lo'o i lalo. Talu ai o le pa'i atu i le tasi e ese mai le mea A ma le mea B o lo'o i ai i le paleni fa'avevela, e fa'apea fo'i le mea A ma le mea C o lo'o i ai i le paleni fa'avevela. Pe o mea B ma C e le pa'i atu o lo'o i ai fo'i i le paleni fa'avevela? Afai tatou te fa'aogaina na'o le mafaufau, e mafai ona tatou fai atu o le mea B ma le mea C o lo'o i ai fo'i i le paleni fa'avevela, e ui lava latou te le o pa'i. O le mea A ma le mea B o lo'o i ai i le paleni fa'avevela, o lona uiga o le vevela o le mea A = le vevela o le mea B.

faitau atili

Fa'amatalaga o le vevela ma le paleni fa'avevela

Mataupu e uiga i le Faʻamatalaga o le vevela ma le paleni faʻavevela

Fa'amatalaga o le vevela

Ua e pa'i ea i le aisa? O le a sou lagona pe a pa'i ou lima i le aisa? Ae fa'apefea pe afai o le mea e te pa'i i ai o le afi? A e pa'i i le aisa, e malulu ou lima, a e pa'i i le afi, e vevela ou lima. O le vevela, mafanafana, malūlū, malulu e fa'amatala ai le ā?

O le manatu o le vevela e amata mai i le vevela ma le malulu e oo i ai o tatou lagona pa'i. E fa'atatau i mea e lagona e le lagona pa'i, tatou te fai atu o se mea e sili atu le vevela nai lo se isi mea pe sili atu le malulu o se mea nai lo se isi mea. O mea vevela e maualuga atu le vevela, ae o mea malulu e maualalo ifo le vevela. O le malulu o se mea, o le maualalo foi lea o le vevela. I se isi itu, o le vevela o se mea, o le maualuga foi lea o le vevela. O le fua o le vevela po'o le malulu o se mea e ta'ua o le vevela. I le mataupu o le teoria o le kesi kinetic, o le a e malamalama atili ai i le fa'auigaga o le vevela; o le a le mea e tupu i molela'au mai se mea ina ia mafai ona lagona le vevela, mafanafana, malūlū po'o le malulu.

faitau atili

Vaega o mea (e faʻavae i luga o meatotino faʻamikroskopi)

Mataupu e uiga i Vaega o mea faitino (e faʻavae i luga o meatotino faʻamikroskopi)

I le olaga i aso faisoo, e masani ona tatou fetaiaʻi ma vaega eseese e tolu o meafaitino. E iai mea malo (e pei o maa, uʻamea, ma isi mea faapena), vai (vai, penisini, ma isi mea faapena) ma mea kesi (ea, ma isi mea faapena). E mafai ona iloa vaega e tolu o nei mea e faavae i lo latou gafatia e faatumauina ai o latou foliga ma le tele.

E masani ona tumau pea le foliga ma le tele o mea malo. E lē tumau pea le foliga o le vai, ae e fetuʻunaʻi lona ala i le koneteina o loʻo i ai. Mo se faʻataʻitaʻiga, afai tatou te tuʻuina le vai i totonu o se ipu tioata, e suia le foliga e pei o se ipu tioata. Afai e tuʻuina le vai i totonu o le tapu taʻele, e suia le foliga e pei o se tapu taʻele. E masani lava ona tumau le tele o le vai. Afai e tuʻuina se ipu tioata vai i totonu o se tapu taʻele, e tumau pea le aofaʻi o le vai i totonu o se ipu tioata. E mafai ona suia le foliga o le vai, ae e lē suia lava lona telē. Ia manatua e mafai ona suia le aofaʻi o mea malo ma vai pe afai e lava le malosi e tuʻuina atu.

faitau atili

Teorē atomika ma teorē kinetika

Mataupu e uiga i le a'oa'oga fa'a-atomika ma le a'oa'oga fa'a-kinetika

Teoria o le atomika

Mo le faitau afe o tausaga, sa talitonu tagata Eleni anamua o mea mama uma (e pei o le auro, uʻamea, ma isi mea faapena) e aofia ai atoma. E tusa ai ma a latou tala, afai e tipiina se mea mama i ni fasi vaega laiti, ona toe tipiina lea o vaega laiti, ona tipiina lea... ma faapena ai lava, ona i ai lea o fasi vaega laiti e le mafai ona toe tipiina. O fasi vaega laiti e le mafai ona toe tipiina e taʻua o atoma. O le uiga o le atoma o le "le mafai ona vaevaeina" (gagana Eleni)

I le taimi lea, ua manatu ua le toe vaevaeina le atomu. Peita’i mulimuli ane, na maua ai e nisi o saienitisi ni eletise ma niukeleti atomu (proton ma neutron) o lea na sese ai le manatu e faapea e le mafai ona vaevaeina atomu. O lea la, o atomu e aofia ai eletise (e molia i le leaga) ma niukeleti atomu. E faataamilo e eletise le nukeleti. I totonu o le nukeleti, o loo i ai ni proton (e molia i le lelei) ma niukeleti (e le molia i le leaga pe leai foi).

faitau atili

Suiga o le vaega Vevela taua Tolu vaega

Mataupu e uiga i Suiga o le vaega Vevela taua Triple point

I le talanoaga o le tulafono o le kesi lelei atoatoa, ua faʻamatalaina ai o le tulafono o le kesi lelei atoatoa e faʻamatalaina saʻo ai le amioga a le kesi moni pe a le tele naua le mamafa ma le mafiafia o le kesi moni. Afai e lava le tele o le mamafa ma le mafiafia o le kesi moni, o le tulafono o le kesi lelei atoatoa e maua ai ni taunuuga le saʻo, e faʻapena foʻi, pe a latalata le vevela o le kesi moni i le tulaga pupuna. E fesoʻotaʻi lea ma fegalegaleaiga e tutupu i le va o molelaʻau kesi moni. O le mamafa o le kesi e faʻatusatusa faʻafeagai i le tele o le kesi. A lava le tele o le mamafa o le kesi, e faʻaitiitia ai le tele o le kesi. Ona o le maualalo o le tele o le kesi, e vavalalata ai le va i le va o molelaʻau kesi. A latalata le va i le va o molelaʻau, e tosina mai e molelaʻau le tasi ma le isi. E pei lava o le tuʻuina o se fasi uʻamea i luga o se maneta. Afai e lava le mamao i le va o le maneta ma le uʻamea, e le mafai e le maneta ona tosoina le uʻamea. Ae afai e latalata le va i le va o le maneta ma le uʻamea, e tosina latalata le uʻamea.

faitau atili

Van der Waals Equation of States

O Van der Walls o le igoa lea o se tagata fisiki Holani, o JD van der Waals (1837-1923). O le Van der Waals Equation of State o se fua fa'atatau o le tulaga o se kesi, e tutusa ma le fua fa'atatau o le tulaga o se kesi lelei atoatoa. O le eseesega, e le mafai e le fua fa'atatau o le tulaga o se kesi lelei atoatoa ona maua ni taunuuga sa'o pe afai e lava le mamafa ma le mafiafia o le kesi moni. Ae o le Van der Waals Equation of State e mafai ona maua ai ni taunuuga sili atu ona sa'o.

O le iai o lenei fua fa'atatau e mafua mai ia Van der Waals, o lē na iloa tapula'a o le fua fa'atatau o se tulaga lelei atoatoa. E mafai e Waals ona suia le fua fa'atatau o le tulaga o le kesi lelei atoatoa, e ala i le fa'aopoopoina o ni mea se tele e a'afia ai fo'i le tulaga o le kesi moni, pe a tele le mamafa ma le mafiafia o le kesi moni.

faitau atili

Mafiafia

E mafai ona faʻamatalaina le faʻagasologa o le faʻamamago e faʻaaoga ai le teoria o le kinetic. E pei o molelaʻau kesi, e fealuaʻi foʻi molelaʻau vai. O le eseesega, e le mafai ona faʻasalalauina molelaʻau vai ona e mafai lava e le fetosinaʻi i le va o molelaʻau ona taofia faʻatasi. I se isi itu, o le fetosinaʻi i le va o molelaʻau kesi e vaivai, o lea e le mafai ai e molelaʻau kesi ona faʻapipiʻi. A fealuaʻi, e iai le saoasaoa o molelaʻau vai. E iai molelaʻau vai e maualuga le saoasaoa; e iai foʻi molelaʻau vai e laʻititi le saoasaoa. O le tufatufaina atu o le saoasaoa o le molelaʻau vai e foliga tutusa ma le tufatufaina atu o Maxwell.

E tupu le fa'amamago pe a lava le saoasaoa o molela'au vai e le mafai ai e le feto'ai i le va o molela'au vai ona taofia fa'atasi. E pei o roketi o lo'o agai atu i le vateatea, e lava le saoasaoa o se roketi e le mafai ai e le malosi o le kalave o le lalolagi ona taofia e tumau ai i le lalolagi. Ia manatua e na'o molela'au e tele saoasaoa e mafai ona sola ese mai le feto'ai i le va o molela'au. O molela'au e laiti saoasaoa e tumau fa'atasi e pei o le vai.

faitau atili

Salu

O le fa'apuna o se faiga e suia ai le vai i le kesi. E tupu le fa'apuna pe a tutusa le mamafa o le ausa ua tumu ma le mamafa o le ea (mamafa o le ea = mamafa o le ea). Tatou te talanoaina na'o le vai pupuna. O le mamafa o le ausa ua tumu o le vai e tutusa tonu lava ma le vevela o le vai, o le maualuga o le vevela o le vai, o le maualuga foi lea o le mamafa o le ausa ua tumu. A tatou fa'avevela le vai, e masani ona aliali mai ni tama'i pupuni i le pito i lalo o le koneteina. O le iai o ni pupuni e fa'ailoa mai ai le suiga o se vai i se kesi. Afai e la'ititi le mamafa o le ausa ua tumu i le pupuni nai lo le mamafa o le ea i fafo, o le a fa'aitiitia ma fa'aleagaina le pupuni a'o le'i taunu'u i luga. E fa'aumatia pupuni ona o le malosi o le tulei o le ea i fafo e maualuga atu nai lo le malosi o le tulei o le ausa i totonu o le pupuni. O le mamafa o le ea i fafo e maualuga atu nai lo le mamafa o le ausa i totonu o le pupuni o lea e sili atu ai le malosi o le ea i fafo (P = F / A).

faitau atili

sūsū

O le susū e taʻu mai ai le aofaʻi o le ausa vai i le ea. A timu, e matuā susū le ea ona e tele le ausa vai i le ea. I se isi itu, afai e matuā itiiti le ausa vai i le ea, e mago le ea. O le aofaʻi o le ausa vai i le ea e faʻaalia e le susū faʻatatau.

O le susū fa'atatau o le fua fa'atatau o le mamafa fa'avaega o le ausa i le mamafa o le ausa fa'atumuina o le vai i se vevela patino (o le ausa o le ausa vai). O le susū fa'atatau e fa'aalia i le pasene, e fa'atulagaina fa'amatematika:

faitau atili