A'oa'oga Fa'atino o le Malamalama

A'oa'oga Fa'atino o le Malamalama: O se Su'esu'ega Loloto

O le sailiga mo le malamalama i le poto ua avea ma sailiga autū i filosofia ma le saienisi mo le tele o afe tausaga. O se tasi o auala tāua tele i lenei sailiga o le aʻoaʻoga faʻapitoa o le poto, lea e lagolagoina ai le manatu e faʻapea o le poto e mafua mai i aafiaga faʻalogona. O lenei tusiga e faʻamoemoe e faʻamalamalamaina le lavelave o lenei aʻoaʻoga, suʻesuʻeina ona aʻa faʻasolopito, mataupu faavae autū, ma faʻamatalaga faʻaonaponei.

Talaaga Faasolopito

O le aʻoaʻoga faʻapitoa o le malamalama e maua lona amataga i tū ma aga faʻafilosofia anamua, aemaise lava i galuega a ē na muamua atu i le vaitaimi o Socratics, Aristotle, ma isi tagata mafaufau mulimuli ane e pei o John Locke, George Berkeley, ma David Hume. Na finau nei faifilosofia e faapea o le malamalama e le o se mea e fananau mai ma ia ae e maua e ala i le poto masani.

Na finau Aristotle e amata le malamalama i le vaʻaiga faʻapitoa. Na ia faʻavasegaina le va o le episteme (malamalama faʻasaienisi) ma le doxa (manatu), ma faʻamaonia ai o le mataʻituina faʻapitoa o se auala taua i le malamalama moni. O le taulaʻi atu o Aristotle i le mataʻituina ma le faʻavasegaga na faʻavaeina ai le faʻavae mo metotia faʻapitoa mulimuli ane.

I lana galuega tāua “An Essay Concerning Human Understanding” (1690), na fa’alauiloa ai e John Locke le manatu o le mafaufau o se “tabula rasa” po’o se papa ma’a gaogao. E tusa ai ma le saunoaga a Locke, o malamalama uma e mafua mai i le poto masani, lea na ia vaevaeina i le lagona ma le mafaufau loloto. O le lagona e fa’atatau i mea e ulufale mai fafo e iloa e ala i lagona, ae o le mafaufau loloto e aofia ai le fa’agasologa i totonu o nei mea e ulufale mai e lagona.

Na fa'aopoopo atili e George Berkeley le fa'avae a Locke i le finauina o mea faitino e na'o ni lagona i le mafaufau e iai. O le talitonuga e leai ni meafaitino a Berkeley e fa'ailoa mai ai o le lalolagi i fafo e na'o aafiaga fa'alogona e mafai ona iloa talu ai o le olaga e fa'alagolago i le lagona—o lo'o fa'apu'upu'uina i le fuaitau "esse est percipi" (o le i ai o le iloa lea).

tagai foi i le  O le Filosofia Fa'ale-Eksistensia a Jean Paul Sartre

Na fa'aleleia e David Hume filosofia fa'apitoa e ala i le fa'alauiloaina o se su'esu'ega mae'ae'a o le mafaufau o le tagata. I le "A Treatise of Human Nature" (1739-1740), na finau ai Hume e fa'apea o le malamalama o le tagata e mafua mai i le masani ma le poto masani nai lo le fa'ai'uga fa'apitoa. Na ia fa'alauiloaina le manatu o le "aganu'u" po'o le "masani" o se mea taua i le fa'atasiga o manatu, ma o'o atu ai i le mea na ia ta'ua o "mataupu moni" (upu moni fa'apitoa) e ese mai i "sootaga o manatu" (upu moni fa'apitoa).

Mataupu Faavae Autū o le A'oa'oga Fa'atino

O le aʻoaʻoga faʻapitoa o le malamalama e faʻavae i luga o ni mataupu faavae autū se tele:

1. Fa'alagolago i le Aafiaga Fa'alogo: O le aafiaga tu'usa'o o le lagona o le puna autū lea o le malamalama uma. O le malamalama fa'atino e ese mai le malamalama a'o le'i o'o i ai muamua, lea e tuto'atasi mai le poto masani, e pei o upu moni fa'amatematika.

2. Fa'aosofiaga nai lo le Fa'aitiitiga: E fa'amamafa e le fa'ata'ita'iga fa'apitoa le mafaufau fa'aosofiaga—o le faia o fa'ai'uga lautele mai ni matauga fa'apitoa—nai lo le mafaufau fa'aosofiaga. E ui e mafai e le fa'aosofiaga ona faia ni fa'ai'uga fa'atatau, ae o le fa'aitiitiga e maua ai le mautinoa ae mana'omia ai le iloa ma le mautinoa o manatu autū, o se lu'itau e aunoa ma ni fa'amaoniga fa'apitoa.

3. Sese o le Malamalama: O le malamalama fa'atino e faigofie ona sese ona o tapula'a o le malamalama fa'aletagata ma le ono mafai ona sese i le matauina ma le fa'auigaga. O lenei sese e mana'omia ai le faia pea o su'ega ma le toe teuteuina o manatu fa'avae.

4. Metotia Faasaienisi: O le auala fa'atino e lagolagoina ai le metotia fa'asaienisi, lea e aofia ai le mata'ituina, fa'avaeina o ni manatu fa'avae, fa'ata'ita'iga, ma le toe teuteuga. O lenei faiga fa'asolosolo e fa'amoemoe e fausia se fa'amaumauga fa'atuatuaina o le malamalama e fa'avae i mea e mafai ona matauina.

5. Fa'amaoniga Fa'atino: Ina ia aoga pe moni se manatu, e tatau ona mafai ona fa'amaonia fa'atino. O lenei mataupu faavae e teena ai tagi fa'aletino e le o noatia i su'ega fa'atino.

Faʻamatalaga ma Luʻitau Faʻaonaponei

I filosofia ma le saienisi i aso nei, o loʻo faʻaauau pea ona i ai se matafaioi taua a le aʻoaʻoga faʻapitoa o le malamalama, e ui lava i faʻauigaga ma luʻitau eseese.

tagai foi i le  Sao o Socrates i le Dialectics

O le Logical Positivism, o se gaioiga i le seneturi lona 20 na musuia e le empiricalism, na fautuaina ai o faamatalaga anoa e moni i le auiliiliga (moni e ala i le faauigaga) pe mafai foi ona faamaonia i le empirical. Peitai, o lenei tulaga faamaonia faigata na feagai ma faitioga ona o le soona faatapulaaina ma le teena o faamatalaga metaphysical ma amio mama e pei o se mea leai se aoga.

O le Pragmatism, lea e lagolagoina e faifilosofia e pei o Charles Peirce, William James, ma John Dewey, e ofoina atu ai se vaaiga sili atu ona fetuutuunai o le malamalama faʻapitoa. O loʻo finau le Pragmatism e faʻapea o le moni o se talitonuga e fuafua i ona taunuuga faʻatino ma le aoga. O lenei auala e faʻafesoʻotaʻi ai le va i le va o faʻamaoniga faʻapitoa ma le faʻaaogaina faʻatino.

O le phenomenology ma le hermeneutics, aemaise lava i galuega a Martin Heidegger ma Hans-Georg Gadamer, e luʻitauina ai le taulaʻiga faʻapitoa i le mataʻituina faʻapitoa e ala i le faʻamamafaina o le natura faʻapitoa ma faʻamatalaina o le poto masani a le tagata. O nei auala e finau ai o le malamalama e masani ona faʻatatauina i tulaga ma faʻaosofia e mea tau talafaasolopito ma aganuʻu, ma faigata ai le mauaina saʻo o le malamalama.

O le Faafitauli o le Fa'aosofiaga, lea na lauiloa i le fa'amatalaina e Hume, o lo'o tumau pea o se lu'itau faifai pea. O mafaufauga fa'aosofiaga, e ui o le fa'avae lea i le malamalama fa'apitoa, ae le mafai ona fa'amautinoa le mautinoa o fa'ai'uga na maua mai i ni matauga fa'atapula'aina. O tali fa'aonaponei, e pei o le fa'avae o le fa'aseseina o Karl Popper, e lagolagoina ai le fa'atinoina o a'oa'oga fa'asaienisi e ono tete'e i ai nai lo le fa'amaoniaina.

Saienisi o le Mafaufau ma le Neuroscience: O alualu i luma i nei matāʻupu ua faʻalauiloa mai ai ni vaega fou i le aʻoaʻoga faʻapitoa, e suʻesuʻeina ai le auala e faʻagasolo ai e le faiʻai faʻamatalaga lagona ma fausia ai le malamalama. O suʻesuʻega i le vaʻaiga, manatuaga, ma le mafaufau e maua ai le malamalamaaga i faʻavae faʻapitoa o le mauaina o le malamalama ae faʻaalia ai foʻi le lavelave ma faʻaituʻau e ono iai i le mafaufau o le tagata.

iʻuga

O le aʻoaʻoga faʻapitoa o le malamalama ua matuā faʻatulagaina ai lo tatou malamalama i le auala tatou te maua ai, faʻamaonia, ma toe teuteuina ai le malamalama. Mai ona aʻa faʻasolopito i filosofia anamua e oʻo atu i ona faʻauigaga ma luʻitau faʻaonaponei, o loʻo faʻamamafaina e le faʻataʻitaʻiga faʻapitoa le taua o le poto masani ma le matauina o le faavae o le malamalama.

tagai foi i le  O le Manatu o Thomas Aquinas i le Atua

E ui e lē aunoa ma ona tapulaʻa ma faitioga, ae o le auala faʻatino e tumau pea le tāua tele i suʻesuʻega faasaienisi ma mafaufauga i aso faisoo. E faʻaauau pea ona alualu i luma, ma tuʻufaʻatasia ai malamalamaaga mai matāʻupu eseese e faʻamauoa ai lo tatou malamalama i le malamalama i se lalolagi e fesuisuiaʻi pea. O le taliaina o ona malosiaga ma ona tapulaʻa, e mafai ai ona tatou faʻaauau pea ona faʻalauteleina lo tatou malamalama i le natura faʻatino o le malamalama ma lona matafaioi i le olaga o le tagata.

Tuua se Faamatalaga