Su'esu'ega o Toega o Antibiotics i I'a
Ua avea toega o vailaʻau faʻamaʻi i iʻa ma se mataupu taua mo le saogalemu o meaʻai ma le soifua maloloina lautele, aemaise lava i le faʻateleina o le taumafaina o iʻa ma le vave o le atinaʻeina o le faʻatoʻaga iʻa. E masani ona faʻaaogaina vailaʻau faʻamaʻi i faʻatoʻaga iʻa e togafitia ma puipuia ai faʻamaʻi pipisi, faʻaleleia atili ai le ola o iʻa, ma faʻaitiitia ai le leiloa o tupe maua. Peitaʻi, o le faʻaaogaina le talafeagai—mo se faʻataʻitaʻiga, o le soona faʻaaogaina, faʻaaogaina e aunoa ma se faʻamaoniga, poʻo le le tausisia o taimi e taofia ai—e mafai ona iʻu ai i le tumau pea o vailaʻau faʻamaʻi i totonu o aʻano o iʻa i le taimi e selesele ai. O nei toega e popole i ai, e aʻafia ai le soifua maloloina o tagata faʻatau ma le siosiomaga, ma e fesoasoani i le faʻatupulaʻia o le teteʻe atu i vailaʻau faʻamaʻi (AMR), o se luʻitau i le lalolagi atoa.
1. Talaaga ma punaoa o toega o vailaau fa'ama'i
I le fa'ato'aga i'a, e mafai ona tu'uina atu vaila'au fa'ama'i e ala i mea'ai a manu, fa'afefiloi i le vai, po'o le tuiina (e seasea fa'aaogaina mo i'a fa'apisinisi). O le fafagaina o le auala sili ona taatele, ae e masani ona le aoga: o nisi o mea'ai e le 'aina ma pa'u'ū i le ta'ele, ma fa'aleagaina ai le palapala i vaila'au fa'ama'i. E le gata i lea, o i'a e 'ai mea'ai o lo'o i ai vaila'au fa'ama'i e le o taimi uma e mitiia uma ai le vaila'au fa'ama'i; o nisi e toe fa'afo'i atu i le vai. O le mea lea, o toega o vaila'au fa'ama'i e le gata ina tumau i totonu o i'a ae fa'asalalau fo'i i totonu o le siosiomaga fa'ato'aga ma a'afia ai meaola ninii o lo'o siomia ai.
E tutupu toega i i'a pe a le atoatoa ona fa'aleagaina pe fa'asa'olotoina vaila'au fa'ama'i mai le tino a'o le'i seleseleina i'a. O mea e a'afia ai le maualuga o toega e aofia ai: ituaiga vaila'au fa'ama'i (mautu ma le mafai ona soloiesea), fua ma le umi e fa'aaogā ai, vevela o le vai (lea e a'afia ai le metabolism o i'a), soifua maloloina o i'a, ituaiga ma le tele o i'a, ma le tausisia o le taimi e fa'amutaina ai. O le vai malulu e masani ona fa'agesegese ai le metabolism, ma i'u ai i le fa'agesegese o le fa'aumatia o vaila'au, ma fa'ateleina ai le lamatiaga o toega pe a vave tele ona faia le seleselega.
2. Itūaiga o vailaʻau faʻamaʻi e masani ona faʻaaogaina ma o latou uiga
E ui e eseese tulafono faatonutonu i atunuu taʻitasi, o nisi o vaega o vailaʻau faʻamaʻi i aso ua mavae ma aso nei o loʻo maua i le faʻatoʻaga iʻa e aofia ai tetracyclines (e pei o le oxytetracycline), sulfonamides, fluoroquinolones, amphenicols (e pei o le chloramphenicol—lea e faʻasaina i le tele o atunuu mo meaʻai), ma macrolides. E tofu lava ma uiga faʻapitoa o le pharmacokinetic: o nisi e masani ona faʻaputu i ni aano patino, ae o isi e vave ona aveeseina. I iʻa, e masani ona mataʻituina mea e totoe i le aano (muscle) aua o le vaega lea e sili ona 'aina, ae e mafai foʻi ona aliali mai i le ate, fatugaʻo, poʻo le paʻu.
O loʻo faʻatupulaʻia popolega ona o nisi o vailaʻau faʻamaʻi ua faʻavasegaina o ni "vailaʻau faʻamaʻi taua tele" mo togafitiga o tagata. Afai e faʻaaogaina lautele ma le le pulea nei vailaʻau faʻamaʻi i faʻatoʻaga iʻa, o le tele o filifiliga i siama e mafai ona faʻavavevaveina ai le tulaʻi mai o ituaiga e teteʻe i ai.
3. A'afiaga o toega o vaila'au fa'ama'i i le soifua maloloina o tagata
E mafai ona vaevaeina le aafiaga o toega o vailaʻau faʻamaʻi i iʻa i tagata i ni vaega se tele. Muamua, o le maaleale poʻo le tali atu i mea e maaleale i tagata e maaleale. E ui e le o vailaʻau faʻamaʻi uma e mafua ai mea e maaleale, ae o nisi tagata e mafai ona tali atu i ni nai mea laiti, ma avea ai mea e maaleale i ai.
Lua, fa'alavelaveina o siama o le manava. O le fa'aauau pea ona fa'aaogaina vaila'au fa'ama'i e maualalo le inumaga e mafai ona a'afia ai le tuufaatasiga o siama o le manava, e ui o le tele o le a'afiaga e fa'alagolago i le ituaiga o vaila'au fa'ama'i, le inumaga o totoe, ma le masani o le fa'aaogaina.
Tolu, ma le mea sili ona taua, e fesoasoani i le tete'e atu i siama fa'ama'i. O toega o siama fa'ama'i e ulufale atu i le tino o le tagata e ala i mea'ai e masani lava ona maualalo, ae i le tulaga o se faitau aofa'i ma le umi o le a'afiaga, o toega ma le i ai o siama tete'e i le filifili o mea'ai e ono fa'ateleina ai le salalau o kenera tete'e. O le tete'e atu i siama fa'ama'i e fa'aitiitia ai le aoga o siama pe a mana'omia e togafitia ai fa'ama'i pipisi, ma fa'ateleina ai le lamatiaga o fa'ama'i ogaoga, le umi o le nofo i le falema'i, ma tau o le tausiga o le soifua maloloina.
4. Aafiaga i le siosiomaga ma le siosiomaga
E le gata i le aʻafia ai o tagata faʻatau, o vailaʻau faʻamaʻi i totonu o vaituloto, pa, poʻo vai o loʻo siomia ai faʻatoʻaga iʻa e mafai ona suia ai nuʻu o siama ma faʻateleina ai le filifilia o siama teteʻe i le siosiomaga. E mafai e otaota ona avea ma nofoaga e teu ai vailaʻau faʻamaʻi ma kene teteʻe, aemaise lava pe a iai se faʻaputuga o meaʻai ma otaota e leʻi 'aina. E mafai e le tafe o le vai ona aveʻesea mea totoe i totonu o vai lautele, e aʻafia ai meaola e le o ni faʻamoemoega ma faʻateleina ai le ono mafai ona fesiitaʻi le teteʻe i siama faʻamaʻi.
O le manatu o le "Soifua Maloloina e Tasi" e fa'amamafa ai le feso'ota'iga o le soifua maloloina o tagata, manu, ma le siosiomaga. I totonu o lenei fa'avae, o toega o vaila'au fa'ama'i i i'a e le gata o se mataupu tau le lelei o oloa, ae o se vaega fo'i o le pulega o le si'osi'omaga ma le soifua maloloina lautele.
5. Tulafono faatonutonu, tapulaʻa maualuga o toega, ma le taimi e le faʻaaogaina ai
E tele atunuu e faʻatinoina Tapulaʻa Maualuga o Totoe (MRL) mo vailaʻau faʻafomaʻi eseese, e aofia ai vailaʻau faʻamaʻi, i faigafaiva. Ua faʻatuina MRL e faʻavae i luga o suʻesuʻega oona ma le faʻaalia, ma amanaʻia ai le Acceptable Daily Intake (ADI). E manaʻomia i le au gaosi iʻa ona usitaʻia le vaitaimi e faʻamutaina ai, o le vaitaimi aupito maualalo lea mai le taimi mulimuli na tuʻuina atu ai vailaʻau faʻamaʻi seʻia oʻo i le seleselega. O le sini ia faʻaitiitia le maualuga o vailaʻau faʻamaʻi i lalo ifo o le MRL.
Peita’i, e masani ona tula’i mai lu’itau i le galuega: le lava o le malamalama, le lava o le avanoa e iloa ai fa’ama’i, faigata tau tamaoaiga, ma le vaivai o le va’ava’aia. I se tulaga la’ititi, o fa’amaumauga o le fa’aaogaina o fualaau fa’asaina (fa’amaumauga fa’ato’aga) e masani ona le fa’atulagaina, ma faigata ai ona su’e pe a iloa ni soliga o toega.
6. Auala e iloa ai ma mata'ituina ai mea o totoe
O le puleaina o toega e manaʻomia ai se faiga faʻatuatuaina mo suʻega. I se tulaga lautele, o auala e iloa ai toega o vailaʻau faʻamaʻi e mafai ona vaevaeina i ni:
1. Su'ega su'esu'e: e pei o su'ega fa'aolaola (su'ega fa'alavelave) po'o nisi su'ega vave. O nei metotia e vave ma taugofie, e talafeagai mo le su'esu'ega muamua, ae e fa'atapula'aina lo latou sa'o.
2. Metotia fa'amaonia: e pei o le chromatography vai maualuga (HPLC) ma aemaise lava le LC-MS/MS (Liquid Chromatography–Tandem Mass Spectrometry). O nei metotia e sili atu le sa'o, e mafai ona fuaina tulaga maualalo tele, ma e mafai ona fa'ailoa mai ni vaila'au fa'apitoa.
I le faiga o le puleaina o meaʻai, e masani ona faʻaaogaina suega siaki e faamama ai faʻataʻitaʻiga e ono maua i le siama, ona sosoo ai lea ma le faʻamaonia i le LC-MS/MS mo se faʻaiuga aloaia.
7. Mea taua o le sapalai o oloa: mai le totoina i le laulau 'ai
E fa'aputuina toega o vaila'au fa'ama'i i le taimi o le totoina, o lea e le mafai ai e le fa'agasologaina pe a uma ona seleseleina ona "ave'ese" lelei i taimi uma. O le fa'a'aisa, fa'amālūlūina, po'o isi auala fa'agasologa e ono fa'aitiitia ai nisi o vaila'au fa'ama'i e le tumau i le vevela, ae e le mafai ona avea ma fuafuaga autu. O le mea lea, o le puipuiga i luga o le eleele—fa'aaogaina ma le fa'aeteete o vaila'au fa'ama'i ma le tausisia o taimi e le toe fa'aaogaina—e taua tele.
E taua tele fo'i le mafai ona su'esu'eina. Afai e mafai e le sapalai ona su'esu'e i'a mai le nofoaga o le fa'ato'aga, mea'ai na fa'aaogaina, ma le tala'aga o togafitiga, e mafai ona vave ma sa'o le taulimaina o mataupu o toega. E mafai ona fesoasoani faiga fa'amaonia, su'esu'ega i totonu, ma tulaga fa'atonuina o Faiga Lelei o Fa'ato'aga i'a (GAP).
8. Fuafuaga e puipuia ai ma pulea ai
O le auala sili ona lelei e pulea ai toega o vailaʻau faʻamaʻi i iʻa e tatau ona atoatoa:
– Puipuiga o meaola ma le soifua maloloina o iʻa: tausia o le tulaga lelei o le vai, tele talafeagai o lafumanu, tumama, ma le karantina o fatu e faʻaitiitia ai faʻamaʻi.
– Tui puipui (pe a maua): e faʻaitiitia ai le manaʻomia o vailaʻau faʻamaʻi i nisi o faʻamaʻi.
– Pulega lelei o mea'ai ma le fafagaina: fa'aitiitia o mea'ai e toega i le vai ma fa'ateleina ai le malosi o i'a.
– Faaaogāina o vailaʻau faʻamaʻi e faʻavae i luga o le suʻesuʻega: pe a manaʻomia, i luga o le fautuaga a le tagata faigaluega ua faʻatagaina, faʻatasi ai ma le fua saʻo ma le umi e faʻaaoga ai.
– Tausisia o tulafono ma le tausia o faamaumauga i taimi e le o toe faia ai se galuega: o faamaumauga lelei o faatoaga e faafaigofie ai le siakiina o faamaumauga ma faamautinoa ai se seleselega saogalemu.
– Fa'amalosia o le va'ava'aiga: fa'ata'ita'iga masani, su'ega i le fale su'esu'e, ma le fa'amalosia o tulafono faatonutonu e puipuia ai le fa'aaogaina sese.
– A'oa'oga mo faifa'ato'aga ma tagata fa'apisinisi: malamalama i vaila'au fa'afoma'i manu, AMR, ma taunuuga o le solia o mea o totoe.
9. Faaiuga
O toega o vailaʻau faʻamaʻi i iʻa o se mataupu faigata e aofia ai vaega o le faʻatoʻaga iʻa, saogalemu o meaʻai, tulafono faatonutonu, soifua maloloina lautele, ma le faʻasaoina o le siosiomaga. O le faʻaaogaina soo o vailaʻau faʻamaʻi e mafai ona tuʻua ai toega i oloa iʻa ma faʻateleina ai le lamatiaga o le teteʻe atu i vailaʻau faʻamaʻi. Talu ai e le mafai ona foia toega e ala i le faʻagasologa pe a uma le seleselega, o le puipuia i le tulaga o faʻatoʻaga o le fuafuaga sili lea ona aoga. I le faʻatinoina o faiga lelei o faʻatoʻaga iʻa, togafitiga e faʻavae i luga o suʻesuʻega, tausisia o taimi e malolo ai, ma le mataʻituina faifai pea o toega, e mafai e le pisinisi faifaiva ona tuʻuina atu iʻa saogalemu, maualuga le lelei, ma gafataulimaina i tagata faʻatau.
Afai e te manaʻo ai, e mafai ona ou fetuʻunaʻia lenei tusiga i se faatulagaga o se pepa faasaienisi (faatasi ai ma se aotelega, upu autu, ma lisi o mataupu), pe taulaʻi atu i se oloa faapitoa (e pei o le iʻa catfish, tilapia, ula) ma tulafono faatonutonu e faatatau i Initonesia.