Malamalamaaga ma Faʻataʻitaʻiga o le Mea na Tutupu i le El Niño
O le mea ua tupu i le El Niño, e mafua mai i le “El Niño de Navidad” auā e masani ona tumutumu i le taimi o le Kerisimasi, o se mea faigata ma taua tele i le tau e tupu i le Vasa Pasefika. O le El Niño, e iloga i le faʻavevela e le masani ai o le vevela o le sami, e faʻalavelaveina ai mamanu o le tau i le lalolagi atoa ma e iai ona aʻafiaga lautele i siosiomaga ma gaoioiga a tagata.
O le ā le El Niño?
O El Niño o se vaega o se mamanu tele o le tau e ta'ua o le El Niño-Southern Oscillation (ENSO), lea e aofia ai ni vaega ogaoga se lua: El Niño (vaega mafanafana) ma La Niña (vaega malulu), faatasi ai ma se vaega e le soona malosi. I le taimi o se El Niño, o le ogatotonu ma le sasa'e o le Vasa Pasefika e o'o i ai le vevela maualuga o le fogātai, ma fa'alavelaveina ai le masani ai o le ea ma le vasa.
E amata le mea na tupu i le faʻavaivaia o matagi fefaʻatauaʻiga e masani ona tuleia le vai mafanafana i sisifo agai i Asia. O le faʻamalieina o nei matagi e mafai ai e le vai mafanafana ona malaga i sasaʻe agai i le talafatai o Amerika i Saute. O lenei suiga o le vevela o le vai e oʻo atu ai i suiga tetele i mamanu o le tau i le lalolagi atoa.
Fa'atulagaga i Tua atu o El Niño
1. Fa'amafanafanaina o le Vasa Pasefika:
O le fatu o le amataga fa'amekanika o El Niño o lo'o taoto lea i le vevela maualuga tele o le fogā'ele'ele o le sami i le Pasefika. O se tausaga masani a El Niño e va'aia ai le si'itia o nei vevela i le 1 i le 3 tikeri Celsius i luga atu o le averesi i le lumana'i.
2. Suiga o le Taamilosaga o le Ea:
E masani lava, e agi mai matagi fefa'ataua'iga mai sasa'e i sisifo i luga o le Pasefika teropika, ma fa'aputu ai le vai mafanafana i le Pasefika i sisifo. I le taimi o le El Niño, o le fa'avaivaia o nei matagi e tufatufa tutusa ai le vai mafanafana pe tuleia i sasa'e, e latalata i Amerika i Saute. O lenei toe tufatufaina o le vevela e suia ai mamanu o le tafega o le ea, e a'afia ai timuga ma gaioiga a afa.
3. Fa'asologa o Manatu Fa'aalia:
O le fegalegaleaiga i le va o le sami ma le ea e fausia ai ni fa'asologa o tali e mafai ona fa'amalosia ai tulaga o le El Niño. Mo se fa'ata'ita'iga, a'o sosolo atu le vai mafanafana i sasa'e, e mafai ona taofia ai le fa'aputuina o le vai i luga (o le fa'agasologa lea e alu a'e ai le vai malulu ma mauoa i mea'ai i luga o le fogaeleele), lea e fa'aitiitia atili ai le a'afiaga o le malulu ma fa'ataga ai tulaga mafanafana e tumau pea.
Aafiaga o le El Niño i le Lalolagi Atoa
1. Fa'ata'ita'iga o le Tau:
E suia tele e El Niño le mamanu o le tau i le lalolagi atoa. O nisi o aafiaga masani e aofia ai:
– Lāmala i Ausetalia ma Asia i Sautesasae: O itulagi e masani ona maua le tele o timuga e mafai ona oo i ai ni lāmala matuia.
– Fa'ateleina o Timuga ma Lologa: O nisi o vaega o Amerika i Saute, aemaise lava le talafatai i sisifo, e ono fa'ateleina tele ai timuga, ma o'o atu ai i lologa.
– Taumalulu Mafanafana i Amerika i Matu: O le itu i mātū o le Iunaite Setete ma Kanata e masani ona mafanafana ifo nai lo le averesi o taumalulu, ae o itulagi i saute atonu e sili atu ona susū.
2. Siosiomaga o le Sami ma le Eleele:
O le fa'avevela o le vevela o le sami e fa'alavelaveina ai meaola o le sami. E ono fa'aitiitia le faitau aofa'i o i'a, o i latou e fa'alagolago tele i vai malulu e tele ai mea'ai e pei o le fagotaga o le anchovy i le talafatai o Peru. E mafatia fo'i faiga fa'anatura o le laueleele; mo se fa'ata'ita'iga, o lāmala e mafai ona o'o atu ai i le leiloa o vaomatua ma le tele o ituaiga o meaola.
3. Aafiaga Tau Tamaoaiga:
E matuā tele lava aafiaga tau tamaoaiga—e amata mai i le faaitiitia o fua o faatoaga ona o le lamala i le siitia o tau ona o mea leaga na tutupu i lologa ma le tali atu i mala faalenatura. E mafai ona mafatia tamaoaiga e faalagolago i faigafaiva ona o le siitia ese o meaola o le gataifale pe faaitiitia foi.
4. Soifua Maloloina o Tagata:
E mafai e tulaga ogaoga o le tau ona faʻateteleina ai faʻafitauli tau soifua maloloina lautele. O le faʻateleina o timuga ma lologa e ono faʻateleina ai le salalau o faʻamaʻi e mafua mai i le vai. O tulaga o le lāmala e mafai ona oʻo atu ai i le le lava o meaʻai ma le vai, ma aʻafia ai meaʻai ma le soifua maloloina lautele.
Faʻataʻitaʻiga Faʻasolopito o Mea Tutupu o El Niño
1. 1982-1983 El Niño:
O se tasi o mea na tutupu sili ona tāua, o le El Niño i le va o le 1982-1983, na mafua ai ni tulaga leaga o le tau i le lalolagi atoa. I Amerika i Saute, na feagai Peru ma mala faalenatura e aofia ai timuga ma lologa ma sologa o le eleele. I le isi itu, na feagai Ausetalia ma le lāmala tele ma afi o le vao. O le mea na tupu na mafua ai ni tupe gau tau tamaoaiga e tusa ma le $8 piliona i le lalolagi atoa.
2. 1997-1998 El Niño:
Ua ta’ua o se tasi o El Niño sili ona malosi o le seneturi lona 20, o le mea na tupu i le va o le 1997-1998 sa i ai ni aafiaga mata’ina i le lalolagi atoa. O le tau e le masani ai na mafua ai le tele o fa’alavelave e pei o lologa i Saina, afa aisa i Kanata, ma se lāmala tele i Initonesia lea na fa’ateleina ai afi tetele. O lenei mea na tupu na fa’amamafaina ai le mafai e El Niño ona a’afia ai faiga o le tau i le lalolagi atoa i le aluga o taimi, ma mafua ai le tusa ma le $33 piliona i fa’aleagaina ma maliliu ai le faitau afe o tagata.
3. 2015-2016 El Niño:
O le mea na tupu i le va o le 2015-2016 o se tasi lea o mea na sili ona malosi na faamaumauina ma na mafua ai ni mala i le lalolagi atoa. I Kalefonia, na aumaia ai ni timuga na matua manaomia ae faapea foi ni lologa tetele. I Aferika i saute ma sasae, o tulaga ogaoga o le lamala na mafua ai le le lava o meaai, ma aafia ai le silia ma le 50 miliona tagata. O lenei El Niño na faamamafaina ai le faateleina o le vaivai o se lalolagi e toatele tagata ma fesoʻotaʻi i mea e le masani ai o le tau.
Vavalo ma le Fa'aitiitia o Fa'alavelave
O le malamalama ma le vavaloina o mea tutupu o le El Niño e taua tele mo le faʻaitiitia o latou aʻafiaga. O faʻalapotopotoga e pei o le National Oceanic and Atmospheric Administration (NOAA) ma le World Meteorological Organization (WMO) e mataʻituina le vevela o le sami ma tulaga o le ea e vavalo ma faʻailoa mai ai le ono tulaʻi mai o le El Niño.
O faʻataʻitaʻiga faʻaleleia o valoʻaga ma faiga lapatai vave e mafai ai e malo ma nuʻu ona sauniuni mo aafiaga o le faʻalavelave. O nei sauniuniga e mafai ona aofia ai le faʻaleleia atili o fuafuaga tau pulega o le vai, fuafuaina o fetuunaiga faʻatoʻaga, ma le faʻaleleia atili o auala e tali atu ai i faʻalavelave faʻafuaseʻi.
iʻuga
O le El Niño o se faʻalavelave tau malosi ma lavelave e mafai ona aʻafia ai le tau ma le siosiomaga i le lalolagi atoa. Mai le faʻalavelaveina o faiga faʻalenatura e oʻo atu i le mafuaʻaga o le tele o tupe gau, o le malamalama i ona faiga ma ona aʻafiaga e taua tele mo le fausiaina o le maufetuunaʻi ma le sauniuni i se lalolagi o loʻo suia pea. E ala i suʻesuʻega faifai pea, mataʻituina, ma faiga lapataʻi vave, e mafai ai ona tatou vaʻaia lelei ma faʻaitiitia aafiaga tetele o lenei faʻalavelave tau i le tau.