Fausaga o le Siosiomaga o le Lalolagi

Fausaga o le Siosiomaga o le Lalolagi

O le ea o le Lalolagi o se faiga feliuliuai ma lavelave e taua tele i le faatumauina o le ola, faatonutonuina o le tau, ma le faafaigofieina o mea eseese o le tau. E aofia ai ni vaega se tele, e tofu ma uiga ma galuega eseese. O le malamalama i le fausaga o le ea o le Lalolagi e taua tele mo le malamalama i le auala e fausia ai mamanu o le tau, le auala e aafia ai lo tatou tau i gaoioiga a tagata, ma le auala e faatumauina ai le ola i luga o lenei paneta.

Fealoafani

O le vaega pito i lalo o le ea o le troposphere. E fa'alautele atu mai le fogaeleele o le Lalolagi i le averesi o le maualuga e tusa ma le 8 i le 15 kilomita (5 i le 9 maila), ma e eseese lona mafiafia e fuafua i le latitu ma le vaitau. O le troposphere o le mea lea e tutupu ai mea uma o le tau, e aofia ai ao, timuga, ma le matagi.

uiga
– Fa'asolosolo o le Vevela: O le vevela i le troposphere e masani ona fa'aitiitia i le maualuga, i le fua faatatau e tusa ma le 6.5 tikeri Celsius i le kilomita (3.6 tikeri Fahrenheit i le afe futu). E mafua ona o le troposphere e fa'avevela tele e le fogaeleele o le Lalolagi.
– Fa'atulagaga: O le troposphere e tusa ma le 75% o le mamafa o le ea ma e tele lava ina aofia ai le nitrogen (78%) ma le okesene (21%), fa'atasi ai ma sina vaega itiiti o le argon, carbon dioxide, ausa vai, ma isi kasa.
– Fevesia’iga: O le troposphere e fa’ailoaina i le tele o gaioiga ma fevesia’iga o le ea, lea e taua tele mo faiga o le tau ma mo le fefiloi o mea o le ea.

Fuaatusi

I luga aʻe o le troposphere o loʻo taoto ai le stratosphere, e amata mai le tusa ma le 15 kilomita (9 maila) i le tusa ma le 50 kilomita (31 maila) i luga aʻe o le fogaeleele.

uiga
– Suiga o le Vevela: E le pei o le troposphere, e faʻateleina le vevela i le stratosphere i le maualuga. O lenei suiga o le vevela e mafua mai i le mitiia o le ave o le ultraviolet (UV) e le vaega o le ozone, lea e faʻaputu i totonu o lenei vaega.
– Vaega o le Ozone: O le stratosphere o le nofoaga lea o le vaega o le ozone, lea e puipuia ai le ola i le Lalolagi e ala i le mitiiaina o le tele o ave o le UV matautia mai le la.
– Mausali: E fai si mausalī o le stratosphere pe a faʻatusatusa i le troposphere fenumiai. O le leai o ni tafega convective ma le faʻatapulaʻaina o le fefiloi faʻatulagaina e avea ai ma se vaega e toʻafilemu ma tutusa.

tagai foi i le  Malamalama i Mamanu o le Tau

Mesoseta

O le mesosphere e taoto i luga aʻe o le stratosphere, ma e amata mai le 50 kilomita (31 maila) i le 85 kilomita (53 maila) le maualuga.

uiga
– Fa'aitiitia o le Vevela: E fa'aitiitia le vevela i le mesosphere pe a maualuga, ma o'o atu ai i nisi o vevela e sili ona malulu i le ea o le Lalolagi, e masani ona maualalo e pei o le -90 tikeri Celsius (-130 tikeri Fahrenheit) e lata ane i le tumutumu.
– Meteorē: O lenei vaega e mu ai le tele o meteorē pe a ulufale atu i le ea o le Lalolagi, ma fausia ai ni ala mu e mafai ona vaaia mai le eleele.
– Ao Noctilucent: O nisi taimi e iai i le mesosphere ao noctilucent, o ao manifinifi ia e foliga mai ua susulu pe a uma le goto o le la pe a o le'i oso a'e le la, lea na fausia i nofoaga aupito maualuga i totonu o lo tatou ea.

Thermosphere

I luga aʻe o le mesosphere o loʻo taoto ai le thermosphere, lea e amata mai le pe ā ma le 85 kilomita (53 maila) i le 600 kilomita (373 maila) i luga aʻe o le fogaeleele.

uiga
– Si'itia o le Vevela: E si'itia tele le vevela i le thermosphere i le maualuga, e o'o atu i le 2,500 tikeri Celsius (4,500 tikeri Fahrenheit) pe maualuga atu. E mafua lea ona o le mitiia o ave X-ray malolosi ma le ave ultraviolet mai le la.
– Fa'aionisa: O le thermosphere e matuā fa'aionisa, e mafua ai ona fausia le ionosphere i totonu o lenei vaega. O lenei fa'aionisa e taua tele mo fesoota'iga leitio, aua e toe fa'afo'i mai ai galu leitio i le Lalolagi, ma mafai ai ona fesoota'i mamao.
– Auroras: O mea e pei o le Moli i Matu ma le Moli i Saute (auroras) e tutupu i le thermosphere, e mafua mai i le fegalegaleaiga i le va o matagi o le la ma le fanua maneta o le Lalolagi.

Exosphere

O le exosphere o le vaega pito i fafo o le ea o le Lalolagi, e amata mai le pito i luga o le thermosphere i le pe tusa ma le 10,000 kilomita (6,200 maila) i luga aʻe o le fogaeleele o le Lalolagi, ma faasolosolo malie ona suia i le vateatea i le va o paneta.

tagai foi i le  Mea e A'afia ai Suiga o le Tau

uiga
– Manifi ma Sese: E matuā manifi lava le exosphere, e matuā sese fo'i ni vaega e mafai ona latou malaga i le selau kilomita e aunoa ma le feto'ai.
– Haidrokene ma le Helium: E tele lava ina aofia ai le haidrokene ma le helium atoms, faatasi ai ma sina vaega itiiti o isi elemene mama.
– Tuaoi ma le Vateatea: O le exosphere e fai ma tuaoi fesuiaʻi i le va o le ea o le Lalolagi ma le vateatea i fafo, ma o vaega o le ea e iu lava ina sosola ese atu i le vateatea.

Fegalegaleaiga ma le Taua

E lē galulue fa'atasi vaega o le ea o le Lalolagi; latou te fegalegaleai pea lava pea, e a'afia ma fa'atonutonuina le tasi ma le isi. O nei fegalegaleaiga e iai ni aafiaga taua i mamanu o le tau, fa'atonutonuina o le tau, ma gaoioiga a tagata.

– Tau ma le Tau: E matuā tāua tele le troposphere ma le stratosphere mo le tau ma le tau. O le convection i le troposphere e fa'agaoioia ai faiga o le tau, ae o le fausaga o le vevela o le stratosphere ma le vaega o le ozone e a'afia ai le tau e ala i le fa'amamaina o le ave o le UV.
– A'afiaga i Tagata: O gaoioiga a tagata, e pei o le fa'asa'olotoina o kasa fa'avevela ma mea leaga, e mafai ona suia ai le fausaga ma le gaioiga o le ea. Mo se fa'ata'ita'iga, o le fa'ateleina o le kaponi taiokisaita e fesoasoani i le fa'avevela o le lalolagi, ma o mea leaga e pei o chlorofluorocarbons (CFCs) ua mafua ai ona fa'aitiitia le vaega o le ozone.
– Su'esu'ega i le Vateatea: O le malamalama i vaega pito i luga o le ea, aemaise lava le thermosphere ma le exosphere, e taua tele mo su'esu'ega i le vateatea. O nei vaega e fuafua ai tulaga e fetaia'i ma va'alele ma satelite pe a latou taamilo i le Lalolagi pe toe ulufale atu i le ea o le Lalolagi.

iʻuga

O le ea o le Lalolagi o se faiga e tele ona vaega ma ni vaega eseese, e tofu ma se matafaioi taua i le faatumauina o le ola, faatonutonuina o le tau ma le siosiomaga, ma faafaigofieina ai le alualu i luma o tekinolosi. Mai mamanu tau le mautonu o le troposphere i le faalauteleina filemu o le exosphere, o vaega taitasi e taua tele e faamamafaina ai lo tatou manaoga e malamalama, puipuia, ma faasaoina lenei faiga maaleale o le ea. A o faagasolo lo tatou malamalama ma tekinolosi, e tatau foi ona faapena lo tatou tausiga o lenei aseta taua o loo siomia ai lo tatou paneta.

Tuua se Faamatalaga