Faatusatusaga o U'amea Apamemea ma Apamemea mo Mea Fai Faaili
I le lalolagi o mea fai musika, o le filifilia o meafaitino e lē gata i le matagofie, ae e faʻatatau foʻi i le uiga o le leo, le tumau, tau o le gaosiga, ma le mafanafana o le tagata ta. O meafaitino e lua e masani ona talanoaina—aemaise lava mo mea fai musika e matagi ma mea fai musika—o apamemea ma apamemea. O uʻamea uma ia e faʻavae i le apamemea, ae e eseese o latou tuufaatasiga, meatotino faaletino, ma tali atu i leo. O lenei tusiga o loʻo talanoaina ai se faʻatusatusaga atoatoa o apamemea ma apamemea e fesoasoani e malamalama ai poʻo afea e sili atu ona talafeagai ai uʻamea taʻitasi mo le faʻaaogaina i mea fai musika.
1. Fa'atulagaga autū ma uiga
O le apameme e masani lava o se u'amea fa'afefiloi o le kopa (Cu) ma le zinc (Zn). E mafai ona fesuisuia'i le fua fa'atatau o le kopa i le zinc e fuafua i le ituaiga apameme e fa'aaogaina—o le maualuga o le aofa'i o le kopa, o le sili atu fo'i lea ona mumu o le lanu ma o le sili atu fo'i ona "mafanafana" o meatotino; o le maualuga o le aofa'i o le zinc, o le sili atu fo'i lea ona samasama o le lanu ma o le sili atu fo'i ona ma'a'a ma faigofie ona fetu'una'i le u'amea i nisi o faiga.
I le taimi nei, o le apamemea o se u'amea fa'afefiloi masani o le apamemea (Cu) ma le apamemea (Sn), e ui o nisi o ituaiga fa'aonaponei e ono fa'aopoopoina ai isi elemene e pei o le phosphorus, alumini, po'o le silicon e fa'aleleia atili ai nisi o meatotino. Ua lauiloa le apamemea e sili atu ona malō ma e masani ona tete'e lelei i le 'ele, ma e lauiloa o le mea autu mo ituaiga eseese o simepalo, logo, ma le tele o vaega o mea faifaaili.
I se aotelega: o le apamemea e tutusa ma le “apamemea” ma e taatele i mea fai musika e ili, ae o le apamemea e tutusa ma le “apamemea” ma e taatele i mea fai musika uʻamea e pei o sumepalo.
2. Uiga fa'amekanika: ma'a'a, fetu'una'i, ma le tumau
Mo mea fai musika, e tutusa lava le tāua o meatotino fa'amekanika ma le tu'ufa'atasiga fa'akemikolo. E masani lava ona sili atu le lelei o le apamemea i le faigofie ona fa'atulaga. E taua tele lenei mea i le faiga o le gaosiga o mea fai musika e ili ai—mo se fa'ata'ita'iga, o u'amea e mana'omia ona fa'atulaga i ni paipa, logo, po'o ni vaega e mana'omia ai le tosoina ma le punou sa'o. E faigofie fo'i ona fa'apipi'i pe fa'apipi'i apamemea i le taimi o le fa'apotopotoga.
E masani ona sili atu le malō ma le tete'e atu i le ofuina o le apamemea, ae o le faiga o le fa'atulagaina e mafai ona sili atu ona faigata e fa'atatau i le ituaiga. I nisi fa'aoga, o lenei malō e aoga tele, aua e mafai ai ona fa'atumauina le foliga ma le mautu fa'amekanika i lalo o le tetete faifai pea. O le mea lea, e masani ona filifilia le apamemea mo simepalo ma logo e o'o i ai le tetete malosi ma le ta'amilosaga o le pa'i; o lona natura "mausali" ma le mautu e fesoasoani i meafaifaaili e tete'e atu i le fa'aaogaina tele, e ui lava e fa'alagolago pea lea i le lelei o le u'amea fa'atasi ma le metotia gaosiga.
I le tulaga o le tete'e atu i le 'ele, e lelei uma ia mea e lua, auā e fa'avae i le 'apamemea. Peita'i, e masani ona lauiloa le 'apamemea i le sili atu ona malolosi i siosiomaga e sili atu ona ogaoga (e pei o le maualuga o le susū), e ui lava i le tulaga o mea fai musika—ia e masani ona tausia ma teuina i totonu o fale—e masani ona le tele se eseesega pe afai e tausia lelei.
3. Uiga o le leo ma le tali atu i leo
O se tasi o fesili aupito sili ona tāua: e faʻapefea ona aʻafia le leo e le apamemea ma le apamemea?
I mea fai musika apamemea, e tele mea e aʻafia ai le leo: mamanu o le pu, mafiafia o le puipui, foliga o le logo, lelei o le fesoʻotaʻiga, ma e oʻo lava i le gutu. E iai le sao o meafaitino, ae e masani lava e le na o le pau lea o le mea e fuafua ai. Peitaʻi, e masani ona fesootaʻi le apamemea ma se leo susulu, tali vave, ma tatagi—aemaise lava i mea fai musika e pei o le pū, trombone, horn, poʻo le tuba. E toʻatele tagata taʻalo e iloa o le apamemea e ofoina atu se paleni lelei i le va o le faʻasalalauina o le leo ma le tali vave.
O le apameme, pe a fa'aaogaina i nisi vaega (e pei o logo i nisi mamanu fa'apitoa, po'o vaega o nisi mea fai musika), e masani ona fa'afeso'ota'i ma se uiga pogisa, sili atu ona lavelave ma sili atu ona mauoa. Peita'i, o lenei lagona e mafai ona matua'i a'afia e le mafiafia o le mea, le fa'agasologa o le fa'avevela, ma le fa'auma.
I mea fai musika tā e pei o simelo, e sili atu ona iloga le faatosinaga o meafaitino. O le apameme—le ituaiga e masani ona faaaogaina mo simelo, mo se faataitaiga—e lauiloa i le gaosia o se fusiua felanulanuai faigata, mauoa le lagolago, ma le lautele o le gaioiga. Ona o lenei mea, e tele simelo faapolofesa e faaaogaina le apameme o se tulaga masani. E faaaogaina foi apameme mo simelo (aemaise lava mo tagata amata po o tagata amata), ae e masani ona manatu i ai o se leo faigofie, puupuu le lagolago, ma e sili atu le faatapulaaina o le faigata o le leo—e ui lava e aafia foi lenei mea i le metotia o le gaosiga ma le mafiafia o le simelo.
4. Fa'aaogāga masani i mea fai musika
O le apameme e sili ona fesootaʻi vavalalata ma le aiga o mea faifaaili apameme: pū, koneti, trombone, euphonium, tuba, ma isi. E ui o loʻo i ai ni eseesega i faʻauma e pei o le vali, ufi siliva, poʻo le ufi auro, o le mea autu e masani ona tumau pea le apamemea aua e faigofie ona gaosia i le foliga o paipa ma pepa, ma o lona tau e sili atu ona taugofie nai lo nisi o isi uʻamea faʻafefiloi.
E masani lava ona fa'aaogaina le 'apamemea mo:
– Simepala (hi-hat, crash, ride, splash)
– Fa'ailoga po'o ni chimes (e aofia ai mea faifa'aili e pei o fa'ailoga lima)
– O nisi vaega e manaʻomia ai le mautu o le gatete ma le malosi o meafaitino
Mea manaia: O "mea fai musika apamemea" e lē o lona uiga o mea fai musika e faia i apamemea mama; o le faaupuga e sili atu ona faasino i mea fai musika e ili ma gutu e foliga i ipu. Peitaʻi, i faiga faapisinisi, o le tele o nei mea fai musika e faia i apamemea ona o le lelei o le gaosiga ma le leo.
5. Fa'agasologa o le gaosiga ma tau
I tulaga o le gaosiga tele, e foliga mai e sili atu le apamemea ona:
– Faigofie ona fa'atulaga ma fa'atino
– Faigofie mo faiga fa'atino e pei o le punou, tosoina, ma le fa'apipi'iina
– E sili atu ona taugofie mo le gaosiga tele
O le 'apamemea—aemaise lava mo simepalo—e masani ona aofia ai ni faiga e fa'amamafa ai le lelei o le leo, e pei o le fa'apala, olo, tu'i, ma le fa'apipi'iina. O nei faiga e ono mana'omia ai le tomai maualuga ma le pulea lelei o le lelei, lea e mafua ai ona maualuga le tau mulimuli. O le mafua'aga lea e sili atu ai le taugata o le tele o simepalo 'apamemea fa'apolofesa nai lo simepalo 'apamemea mo tagata amata.
Ae e taua le mātauina: e lē gata o le meafaitino e tāua i le tau; e tāua fo‘i le auala e gaosia ai, ituaiga oloa, ma le lelei o le fa‘auma.
6. Tausiga ma le soifua matua
E mafai e u'amea uma e lua ona atia'e se patina i le aluga o taimi. I mea fai musika ili, e masani ona puipuia apamemea i le vali po'o le ufiufi e puipuia ai le fa'aleagaina ma fa'atumauina lona foliga vaaia. Afai e masaesae le vali, e mafai ona suia le lanu o le apamemea ma mana'omia ai le fa'amamāina soo.
I luga o siamupeli apamemea, e masani ona avea le patina ma vaega o latou uiga. E toatele tagata ta e faatagaina siamupeli e "matua" ona e mafai e le patina ona aafia ai le leo (e masani ona manatu o se mea e sili atu ona lamolemole pe pogisa). Ae ui i lea, e taua pea le faamamaina pe afai o le ele po o le palapala o loo faaleagaina ai le tali atu o le siamupeli pe lamatia ai le faaleagaina mo se taimi umi.
7. O fea e sili atu?
E leai se tali e tasi. O le "sili atu" e fa'alagolago tele lava i le ituaiga o mea faifaaili ma ou mana'oga fa'amusika.
– Afai o loʻo e suʻeina se mea e sili ona lelei mo mea fai musika ili faatasi ai ma se faiga gaosiga lelei, tali lelei, ma le lelei o le leo ua uma ona tofotofoina mo le faitau selau o tausaga, o le apamemea e masani lava o le filifiliga muamua.
– Afai e te taula'i atu i mea tā u'amea e pei o simelo ma e te mana'o i se leo maualuga ma le faigata, se leo lautele, ma se leo mauoa, o le apamemea e masani ona avea ma tulaga masani e sili ona fiafia i ai.
Mo tagata musika, o le filifiliga sili e lē na o le "apamemea po o le apamemea," ae o le mamanu o le mea fai musika, le lelei o le fausiaina, le faamoemoega faamusika, ma mea e fiafia i ai leo. E mafai e ni mea fai musika se lua e faia mai le mea lava e tasi ona matuā eseese leo pe afai e eseese le faagasologa o le gaosiga ma le mamanu.
I'uga
O apameme ma apameme o ni mea e fa'avae i le apameme, ae e eseese i le tuufaatasiga, meatotino fa'amekanika, faiga o gaosiga, ma uiga o leo. E sili ona lelei apameme i lona faigofie ona fa'atulagaina ma e masani ona fa'aaogaina i mea fai musika, ae o apameme e sili ona lelei i lona lavelave o leo ma le tumau mo fa'aoga ta e pei o siamupini ma logo. I le iuga, o le filifilia o le mea sili ona lelei e fa'alagolago i le mea e sili ona fetaui ma ou mana'oga fa'amusika, sitaili ta, ma le fa'aogaina—pe i totonu o le potu fa'amusika, i luga o le tulaga, po'o fa'atinoga i aso faisoo.
Afai e te manaʻo ai, e mafai ona ou fetuʻunaʻia lenei tusiga i se faʻamatalaga faʻapitoa (e pei o le talanoaina o faʻataʻitaʻiga o tuʻufaʻatasiga o uʻamea faʻatasi ma o latou aʻafiaga i le resonance), poʻo se faʻamatalaga e sili atu ona aoga mo se taʻiala i le filifilia o simepalo/mea faifaaili e faʻavae i luga o le ituaiga musika.