Auala e Togafitia ai le Ma'i Fa'aoso i Taifau
O le ma'i oso i taifau o se tulaga e masani ona mafua ai le popole i tagata e ana aua e faafuase'i ona aliali mai ma e foliga mai e mata'utia. E mafai e taifau ona pa'u'ū, fa'ama'a'a pe tetete, fa'apupula le gutu, tele le tafe o le vai, ma e o'o lava ina leiloa le mafaufau. Peita'i, e le tutusa uma ma'i oso—e eseese mafua'aga, mai le mama i le ogaoga. O lenei tusiga o lo'o talanoaina ai le auala e togafitia ai ma'i oso i taifau, fesoasoani muamua saogalemu, mafua'aga e ono tula'i mai, ma auala e puipuia ai e fa'aitiitia ai fa'alavelave fa'apena.
O a Fa'ama'i i Taifau?
O le ma'i oso o se fa'alavelave i le gaioiga eletise o le fai'ai e mafua ai suiga i amioga, gaioiga o maso e le pulea, ma e o'o lava i le leiloa o le mafaufau. E ese le ma'i oso mai le "tetete," po'o le gatete masani. E masani ona tupu le tetete pe a malamalama atoatoa le maile ma mafai pea ona tali atu i valaau, ae o le ma'i oso e masani ona fa'aitiitia ai le tali atu.
E mafai foʻi ona vaevaeina faʻamaʻi i ni nai ituaiga, mo se faʻataʻitaʻiga:
– Ma'i pu'upu'u lautele: ua ma'a'a le tino atoa, ua tetete, e masani ona o fa'atasi ma le leiloa o le mafaufau.
– Seivi fa'apitoa (seivi taula'i): e na'o se vaega o le tino e a'afia, mo se fa'ata'ita'iga o le tetete o le foliga, le tasi vae, po'o le gaioiga o le lamu.
– Seivi fa'aputu: seivi e toe tupu i ni nai taimi i totonu o le 24 itula.
– Tulaga o le epilepticus: o le maalili e sili atu ma le 5 minute pe tupu fa'asolosolo e aunoa ma le iloa o se mea i le va—o se fa'alavelave fa'afuase'i lea.
Mafua'aga Masani o le Ma'i Fa'aoso i Taifau
O le iloaina o le pogai e fesoasoani e fuafua ai le togafitiga talafeagai. O nisi o mafuaʻaga masani o le maʻi pipili e aofia ai:
1. Epilepsy epilepsy e le'i mafaufauina (maua mai le tofi/genetika): e masani ona tupu i ta'ifau laiti i ta'ifau matutua (pe tusa o le 6 masina i le 6 tausaga). E le o manino i taimi uma le mafua'aga, ae e masani ona toe tupu mai.
2. Fa'a'ona: mo se fa'ata'ita'iga o le a'afia i vaila'au fa'asaina o le iniseti, mea oona o isumu, sukalati, vaila'au fa'a fale, nisi vaila'au fa'a tagata, po'o la'au oona.
3. Fa'afitauli o le metabolism: hypoglycemia (maualalo le suka i le toto), fa'aletonu o le ate (hepatic encephalopathy), fa'aletonu o fatuga'o, le paleni o le electrolyte.
4. Fa'ama'i pipisi ma le mumū: distemper, meningitis, encephalitis.
5. Manu'a i le ulu: feto'ai malosi, pa'ū, fa'alavelave fa'afuase'i.
6. Tumo o le faiʻai: e sili atu ona taatele i taʻifau matutua.
7. Taia i le vevela: o le si'itia tele o le vevela o le tino e mafai ona mafua ai le ma'i pipili.
Ona e tele māfuaaga, e lē tatau ona manatu māmā i le ma’i ma’i, aemaise lava pe afai o le taimi muamua lea e tupu ai.
Fa'ailoga o le a maua e lau ta'ifau se ma'i fa'afuase'i
O nisi taifau e faʻaalia se vaega o le "aura" aʻo leʻi oʻo i se faʻalavelave, mo se faʻataʻitaʻiga:
– lē mapu, savalivali solo, pe foliga fefe,
– o loʻo sailia le pule, o loʻo nonofo faʻatasi,
– tagi, tilotilo ma le leai o se mea,
– lafi pe foliga fenumiai.
A maeʻa se maʻi oso, e iai le vaega "pe a uma le maʻi oso" lea e mafai ona umi mo ni nai minute i ni itula: e foliga vaivai le taifau, fenumiai, tautevateva, aʻo isi e matuā fia ʻai pe fia inu tele.
Fesoasoani Muamua mo le Ma'i Puapuagatia o Taifau
O le mea e sili ona tāua o le puipuia lea o le maile ma le pule. O laasaga fesoasoani muamua ia e mafai ona e faia:
1. Ia toʻafilemu ma ia matau le taimi
Ia mata'ituina le uati ma ia iloa le taimi e oso ai le ma'i. E taua tele lenei fa'amatalaga mo lau foma'i manu. O le ma'i e sili atu i le 5 minute o se fa'alavelave fa'afuase'i lea.
2. Taofi mea mata'utia i tafatafa o le maile
Aveese nofoa, laulau laiti, po'o mea ma'ai e puipuia ai lau taifau mai le feto'ai i ai. Afai e tupu le ma'i e lata ane i faasitepu, taumafai e pupuni le auala e ulufale ai e puipuia ai le pa'ū.
3. Aua le tu'u lou lima i le gutu o le maile
O se tala taufa'asesē mata'utia e fa'apea "o le a foloina le laulaufaiva." E lē foloina e ta'ifau o latou laulaufaiva, ae e mafai e tagata e ana ona u fa'afuase'i ona latou u ona ua mimigi le auvae.
4. Fa'aitiitia le fa'aosofiaina
Fa'aitiitia le leo o moli, fa'aitiitia le leo o le TV, ma 'aua ne'i fa'apea fo'i ma tamaiti ma isi manu. O le tele naua o le fa'aosofiaina e mafai ona fa'ateteleina ai le ma'i pipili.
5. Tuu i se tulaga saogalemu
Afai e mafai e aunoa ma se lamatiaga, fa'atafa le maile i lona itu e fa'ataga ai le faua e tafe ifo ma fa'amamā ai le ala ea. Aua le fa'amalosia pe afai e faigata.
6. Tausia le vevela o le tino
A o'o i le taimi e oso ai le ma'i, e mafai ona si'itia le vevela o le tino. Afai e umi le ma'i pe foliga mai e vevela tele lau taifau, fa'apipi'i se mea e fa'a'ofu ai vae po'o le vaega o le 'auvae pe a uma le ma'i. Aua le sasaa le vai aisa i luga o le taifau, aua e mafai ona mafua ai le te'i.
7. Pu'e le vitio pe a saogalemu
O se vitio e 10–30 sekone le umi e mafai ona fesoasoani i se fomaʻi manu e iloa ai le eseesega o ituaiga o maʻi pipili mai isi faʻamaʻi.
8. Alu loa i le foma'i manu i lalo o nisi o tuutuuga
Ave i se falema'i fa'afuase'i pe afai:
– ma'i oso > 5 minute,
– e masani ona tupu le maalili (cluster),
– e faigata i taifau ona toe malamalama pe a uma ona maua i le ma’i oso,
– o le ma’i pu’upu’u muamua lea,
– o loʻo iai le masalosaloga o le faʻaʻona,
– ua maʻitaga le maile, o loʻo avea pea ma tamaʻi maile, pe ua matua tele.
O le ā e Fai pe a Uma se Ma'i Fa'afuase'i?
A uma loa le ma'i oso, tu'u lau taifau e malolo i se nofoaga filemu. O le tele o taifau o le a foliga mai ua le mautonu ma e ono feto'ai ma ni mea. Tu'u malie atu le vai pe a mautu le ma'i oso, ae 'aua le fa'amalosia e fafaga. Va'ai pe toe fo'i le taifau i le tulaga masani i totonu o le 30–60 minute.
Ona tusi lea i lalo faʻamatalaga nei e ave i le fomaʻi:
- le taimi ma le umi o le maalili,
– faʻailoga aʻo leʻi oʻo i le maʻi oso (lē mapu, puaʻi, vaivai),
– ituaiga o ma'i e mafua mai i le ma'i (fa'ama'a'a, vilivili o vae, tetete i le lotoifale),
– le iai/leai o se mimi pe alu ese i le fale i le taimi o le ma'i oso,
– mea'ai, vaila'au, po'o vaila'au fa'akemikolo e ono tutupu.
Togafitiga Fa'afoma'i: Su'esu'ega ma Vaila'au
Atonu e faia e lau foma'i manu se su'esu'ega fa'aletino ma neura, ona fautuaina lea o su'ega toto e siaki ai le suka i le toto, galuega a le ate ma fatuga'o, fa'apea fo'i ma electrolytes. Afai e mana'omia, e ono fautuaina e lau foma'i manu se X-ray, ultrasound, CT scan, po'o le MRI e siaki ai ni tumo po'o ni fa'aletonu i le fai'ai, e ui o se tulaga e seasea tupu lea.
Afai e maua lau taifau i le epilepsy poʻo le toe faʻafoʻisia o le maʻi, e mafai e lau fomaʻi manu ona faʻatonuina ni vailaʻau e teteʻe ai i le maʻi e pei o:
– Phenobarbital,
– Potasiuma bromide,
– Levetiracetam,
– Zonisamide, ma isi e tusa ai ma tulaga.
Taua: E le tatau ona taofia faafuaseʻi vailaʻau e teteʻe ai i le maʻi oso, auā e mafai ona mafua ai ni maʻi oso e sili atu ona ogaoga. E tatau ona usitaʻia le fua ma le faasologa, ma e masani lava ona manaʻomia ni siaki masani e mataʻituina ai le galuega a le ate ma le maualuga o vailaʻau i le toto.
Puipuiga ma Tausiga mo se Taimi Umi
E lē mafai ona puipuia uma fa’ama’i pipisi, ae o le lamatiaga ma le tele o fa’ama’i e mafai ona fa’aitiitia e ala i le faia o laasaga nei:
1. Aloese mai mea e fa'aosofia ai
I nisi taifau, e mafua le ma'i oso ona o le atuatuvale, le lava o le moe, pisapisao leotele, po'o suiga i le masani. Ia matau le mamanu o mea e tutupu e iloa ai mea e ono mafua ai.
2. Ia mautinoa o le siosiomaga e saogalemu mai mea oona
Teu fa'amau i totonu o se nofoaga saogalemu vaila'au fa'atagata, vaila'au fa'asaina o iniseti, vaila'au oona mo isumu, ma vaila'au fa'a'aiga. 'Aua ne'i avatu i lau fagafao ni mea'ai mata'utia e pei o le sukalati, xylitol (o se mea suamalie fa'apitoa), vine/vine mago, aniani, po'o le 'ava malosi.
3. Tausia le faasologa o meaʻai ma vailaʻau
Fafaga se mea'ai paleni, ma 'alo'ese mai le fa'atuai ona fafagaina ta'ifau laiti e faigofie ona maua i le hypoglycemia. Afai e te inuina ni vaila'au e tete'e ai i le ma'i oso, fa'atulaga se fa'amanatu e manatua ai.
4. Siaki masani ma le foma'i manu
O le siakiina soo e fesoasoani e iloilo ai le aoga o togafitiga ma iloa vave ai aafiaga e le afaina.
5. Pulea le vevela o le tino
'Alo'ese mai gaoioiga mamafa i le tau vevela. Ia lava le vai inu ma ia paolo, auā e mafai e le vevela ona mafua ai le ma'i pipili.
I'uga
O le togafitia o le ma'i oso i taifau e amata i le fesoasoani muamua saogalemu: ia to'afilemu, aveese mea mata'utia, 'alo'ese mai le pa'i atu i le gutu o le taifau, tusi le umi, ma saili vave se fesoasoani fa'afoma'i pe afai e umi pe toe tupu le ma'i oso. E mafai ona mafua le ma'i oso i le tele o mea—mai le ma'i epilepsy i le oona—o lea e taua tele ai le iloiloga a le foma'i manu, aemaise lava pe a uma le ma'i oso muamua. Faatasi ai ma togafitiga talafeagai, e mafai e le tele o taifau e iai se tala'aga o le ma'i oso ona fa'aauau pea ona ola i ni olaga to'afilemu ma le malosi.
Afai e te manaʻo ai, e mafai ona ou fesoasoani e fatuina se faʻamatalaga sili atu ona patino o lenei tusiga e faʻavae i luga o: tausaga o lau taifau, ituaiga, talaʻaga o le maʻi puʻupuʻu (numera o taimi, umi), ma pe iai se masalosaloga o le oona poʻo se faʻamaʻi faapitoa.