Le taua o le vave iloa o le kanesa o le gutu

Le Taua o le Iloa Vave o le Kanesa o le Gutu

O le kanesa o le gutu o se ituaiga kanesa e mafai ona tupu i vaega eseese o le gutu, e pei o laugutu, laulaufaiva, gingiva, alafau i totonu, gutu, ma le fola o le gutu. E ui e le o se mataupu e masani ona talanoaina, o le kanesa o le gutu o se faʻafitauli matuia i le soifua maloloina aua e mafai ona faʻalavelave i galuega taua e pei o le tautala, lamu, folo, ma le manava foʻi. O le tala fiafia, o le avanoa e toe malosi ai ma manuia ai togafitiga e sili atu le maualuga pe afai e vave iloa le kanesa o le gutu. O le mea lea, o le malamalama i le taua o le vave iloa—ma le iloaina o mea e lamatia ai ma faʻailoga vave—o ni laʻasaga taua ia e puipuia ai oe lava ma i latou e latalata ia te oe.

O le ā le kanesa o le gutu?

I se tulaga lautele, o le kanesa o le gutu o le tuputupu aʻe lē pulea o sela e lē masani ai i totonu o aano o le gutu. O le ituaiga e sili ona taatele o le squamous cell carcinoma, lea e afua mai i le vaega manifinifi o sela o loʻo laina ai le gutu ma le faʻaʻī. I le amataga, e ono foliga mai suiga o ni mea e lē masani ai, e pei o se mageso e lē faʻamalolo pe o se vaega paʻepaʻe e lē mou ese. Peitaʻi, i le aluga o taimi, e mafai e sela o le kanesa ona sosolo loloto atu i totonu o aano o loʻo siomia ai, osofaʻia ai lymph nodes, ma e oʻo lava i le sosolo atu i isi totoga.

O le faʻafitauli, e toʻatele tagata e manatu o faʻaseā i le gutu e na o ni faʻafitauli laiti e mafai ona foʻia e i latou lava. O le iʻuga, e masani ona faʻatuai suʻesuʻega. O iinei e taua tele ai le vave iloa: o le vave ona masalomia ma iloa se faʻaletonu, o le vave foʻi lea ona amata togafitiga talafeagai.

Aiseā e tāua tele ai le vave iloa o le ma'i?

O le vave iloa o le kanesa o le gutu o lona uiga o le mauaina o ni faʻaletonu e ono mafua mai i le kanesa poʻo le kanesa i se tulaga vave—aʻo leʻi tele, salalau, pe mafua ai se faʻaletonu tele i le galue. E tele mafuaʻaga autu e taua tele ai lenei mea.

Muamua, e maualuga atu le avanoa e fa'amalolo ai. O le kanesa e iloa i le amataga e masani lava ona faigofie ona togafitia. E mafai ona faigofie togafitiga, e pei o taotoga laiti i se vaega fa'atapula'aina. I se isi itu, afai ua sili atu le ogaoga o le kanesa, e mafai ona sili atu ona faigata le togafitiga e mana'omia, e pei o taotoga tele, togafitiga fa'avevela, chemotherapy, po'o se tu'ufa'atasiga o nei mea.

FAITAU  Filifiliga o metotia e fa'amama ai nifo

Lua, o se olaga lelei atili. E taua tele le sao o le gutu i le olaga i aso faisoo—o le 'ai, inu, tautala, ma foliga vaaia o foliga. O kanesa tetele e mafai ona mafua ai le tiga tele, faigata ona folo, pa'u le mamafa, manava leaga faifai pea, ma e oo lava i suiga o foliga. O le vave iloa e mafai ona taofia ai le tulaga mai le alualu i luma i se tulaga e faalavelave ai i nei galuega.

Tolu, e masani ona taugofie atu tau o togafitiga. O togafitiga mo le kanesa i le amataga o le tulaga e masani lava ona vave ma faigofie nai lo le tulaga ua alualu i luma, lea e manaʻomia ai le umi o le nofo i le falemaʻi, toe faʻaleleia, ma suʻega faʻamaʻi faifai pea.

Fa, fa'aitiitia le lamatiaga o le sosolo. E mafai e le kanesa o le gutu ona sosolo atu i lymph nodes i le ua. A tupu lenei mea, e masani ona fa'ateteleina le tulaga, ma e sili atu ona malosi togafitiga. O le vave su'esu'eina e fesoasoani e puipuia ai le fa'ama'i mai le alualu i luma a'o le'i sosolo.

Mea lamatia e mata'ituina

O le iloaina o mea e lamatia ai e mafai ona fesoasoani i se tasi ia sili atu le mataala ma faia ni siaki masani. O nisi o mea e iloa e faʻateleina ai le lamatiaga o le kanesa o le gutu e aofia ai:

1. Ulaula ma le fa'aaogāina o tapa'a
O sikaleti, sikā, paipa, ma tapaa lamu e iai ni mea e mafua ai le kanesa e faʻaleagaina ai aano o le gutu. O le umi ma le tele o le faʻaaogaina e matua aʻafia ai le tulaga lamatia.

2. Soona inu ava malosi
E mafai e le 'ava malosi ona fa'aita ai a'ano o le gutu. O le tu'ufa'atasia o le 'ava malosi ma sikaleti e fa'ateleina ai le lamatiaga ona o lo la'ua a'afiaga e fa'amalosia le tasi ma le isi.

3. Fa'ama'i pipisi o le HPV (Human Papillomavirus)
O nisi ituaiga o HPV, aemaise lava ituaiga e maualuga le lamatiaga, e fesoʻotaʻi ma kanesa o le gutu ma le faʻaʻī. O le iloa e uiga i le HPV ma lona puipuiga ua faʻateleina le taua.

4. Soona tele o le la i laugutu
O tagata e masani ona galulue i fafo e aunoa ma se puipuiga e ono maualuga atu lo latou lamatiaga, aemaise lava i le kanesa o laugutu.

5. Le lelei o le tumama o le gutu ma le itaitagofie faifai pea
E ui e le na o le pau lea o le pogai, o le itaitagofie mo se taimi umi (e pei o nifo maai, nifo pepelo e le fetaui lelei) e mafai ona faateteleina ai le tulaga o le aano ma ufiufi ai faailoga i le amataga.

FAITAU  Togafitiga mo nifo pito i luma ua māvaevae

6. Taumafa e itiiti i fualaau 'aina ma fualaau faisua
O le taumafaina o mea'ai e tete'e atu i le soifua maloloina o sela ma mea'ai e tete'e atu i le antioxidants mai fualaau 'aina ma fualaau faisua.

7. Talafaasolopito o le aiga ma mea e mafua mai i tausaga
E fa'ateleina le lamatiaga pe a matua, e ui lava e mafai fo'i ona tupu le kanesa o le gutu i tausaga la'itiiti, aemaise lava pe a iai ni mea e lamatia ai.

Fa'ailoga muamua e masani ona le amana'iaina

O se tasi o luʻitau tetele i le kanesa o le gutu, o ona faʻailoga e masani ona faʻatusa i faʻamaʻi laiti. O le mea lea, e taua le iloa o faʻailoga lapatai, aemaise lava pe a le faʻaleleia i totonu o le lua vaiaso. O nisi o faʻailoga e mataʻituina e aofia ai:

– Ma'ila po'o ni ma'ila i le gutu e lē toe fa'amalolo
– O ni ila paʻepaʻe (leukoplakia) pe mumu (erythroplakia) i luga o laulaufaiva, laulaufaiva, poʻo totonu o alafau
– Pupula, mafiafia, po'o ni mea talatala i le gutu
– Tiga pe a lamu pe folo
- Tafe toto i le gutu e aunoa ma se mafuaaga manino
– Le gatete o le laulaufaiva po'o nisi vaega o le gutu
– Nifo matala e aunoa ma se mafuaaga manino, pe suia le tulaga o nifo
– Suiga i le leo, faifai pea o le pa'ō, pe lagona fo'i le mafiafia i le fa'a'ī
– Fula i le ua (faateleina o lymph nodes)

E taua le malamalama e lē o taimi uma e faʻailoa mai ai le kanesa o nei faʻailoga. Peitaʻi, e manaʻomia pea se suʻesuʻega e iloa ai le māfuaʻaga ma puipuia ai le faʻatuai.

E fa'apefea ona faia le vave iloa?

E mafai ona amata vave le iloa o masaniga faigofie e oo atu i suʻesuʻega faafomaʻi faapolofesa. O nisi laasaga e mafai ona e faia e aofia ai:

1. Su'esu'ega o oe lava i le fale
Ia fai ma masani le siakiina soo o lou gutu e ala i le tilotilo i se fa'ata i se malamalama susulu. Vaavaai mo ni ila e le masani ai, ni mageso, po'o ni suiga i foliga o ou laugutu, laulaufaiva, laulaufaiva (e aofia ai le pito i lalo o lou laulaufaiva), po'o totonu o ou alafau.

2. Siaki masani ma le foma'i nifo
E lē gata ina suʻesuʻeina e fomaʻi nifo ni pu i nifo ae faʻapea foʻi ma aano vaivai o le gutu. O siaki masani i masina taʻi ono e mafai ona fesoasoani e iloa ai ni faʻaletonu atonu e le o iloa e tagata maʻi.

FAITAU  Faiga e fa'amamā ai neula nifo

3. Su'esu'ega fa'aopoopo pe a iai se masalosaloga
Afai e maua se manu'a e masalomia, e ono fautuaina e le foma'i nisi su'ega, e pei o le biopsy (fa'ata'ita'iga o a'ano) e fa'amaonia ai le fa'ama'i. I nisi tulaga, e mana'omia fo'i su'ega fa'ata'ita'i e iloilo ai le tele o le sosolo.

O le vave iloa e lē gata o le sailia lea o le kanesa, ae faʻapea foʻi le mauaina o tulaga aʻo leʻi oʻo mai le kanesa—o suiga i aano e ono iʻu ai i le kanesa—ina ia mafai ona vave togafitia.

Puipuiga e lagolagoina ai le vave iloa

I le fa’aopoopoga i le su’esu’ega, e taua fo’i le puipuia auā e mafai ona fa’aitiitia ai tulaga lamatia ma fesoasoani e tausia le soifua maloloina lelei. O nisi o auala e puipuia ai e mafai ona e faia e aofia ai:

– Taofi le ulaula ma aloese mai ituaiga uma o tapaa
– Fa'atapula'a le inuina o le 'ava malosi
– Tausia le tumama o le gutu e ala i le fufulu soo o ou nifo, fa'aaoga le floss, ma asiasi atu i le foma'i nifo.
– 'Ai i mea'ai paleni ma lelei, e tele ai fuala'au 'aina ma fuala'au faisua
– Faaaoga le puipuiga o laugutu (lip balm ma le SPF) pe a fai ni gaoioiga i le la.
– Ia mautinoa ua fa'apipi'i lelei nifo pepelo po'o ni lagolago ina ia 'aua ne'i manu'a ai le a'ano o le gutu.
– Saili faʻamatalaga e uiga i le puipuiga o le HPV e tusa ai ma fautuaga a le aufaigaluega tau soifua maloloina.

I'uga

E lē mafai ona fa’amamafaina le tāua o le vave iloa o le kanesa o le gutu. O le iloaina o mea e lamatia ai, le ua’i toto’a i fa’ailoga vave, ma le faia o siaki masani—aemaise lava ma se foma’i nifo—e mafai ona vave iloa le kanesa o le gutu ma togafitia lelei. O le vave iloa e lē gata ina fa’ateleina ai le avanoa e toe malosi ai ae fa’asaoina ai fo’i le tulaga lelei o le olaga, fa’aitiitia ai fa’alavelave, ma fa’aitiitia ai le mamafa o togafitiga.

O le gutu o le ala e ulufale mai ai a tatou faiga o meaʻai ma o se vaega taua o a tatou fesootaʻiga. O le tausia o lona uiga o le puipuia lea o lo tatou soifua maloloina ma le lumanaʻi. Afai e te aʻafia pe o se tasi e te alofa i ai i ni faʻailoga o le gutu e le faʻaleleia i totonu o le lua vaiaso, aua le faʻatuai: vaʻai se fomaʻi nifo poʻo se fomaʻi mo se iloiloga talafeagai.

Taofi faamatalaga