Mea e Lamatia ai le Fa'ama'i o le Ta'i
O faʻamaʻi o le laulaufaiva o se faʻafitauli masani i le soifua maloloina o le gutu, ae e masani ona le amanaʻiaina. Peitaʻi, e mafai ona tupu malie faʻamaʻi o le laulaufaiva e aunoa ma ni faʻailoga manino ma iu ai ina faʻaleagaina le aano e lagolagoina ai nifo. I se tulaga lautele, e vaevaeina faʻamaʻi o le laulaufaiva i ni vaega tetele se lua: gingivitis (pupula vave o le laulaufaiva) ma le periodontitis (o se tulaga maualuga e mafai ona oʻo atu ai i le gau o nifo ma le gau o nifo). O le tala lelei o le tele o mea e lamatia ai faʻamaʻi o le laulaufaiva e mafai ona pulea. O le malamalama i nei mea e taua ina ia mafai ai ona tatou faia ni puipuiga vave.
1. Le lelei o le tumama o le gutu
O le mea e sili ona lamatia ai ma sili ona taatele o le le lelei o le tumama o le gutu. A le faamamaina soo nifo, e fausia ai ni otaota o meaʻai ma siama i le pala. A le togafitia, e faamaaa le pala ma avea ma tartar (calculus), lea e faigata ona aveese i se pulumufulunifo. O le pito i luga maaa o le tartar e avea ma nofoaga e ola ai siama, e mafua ai le mumū o le laulaufaiva, tafe toto laulaufaiva, ma le manava leaga.
E iai fo'i se aafiaga o le le lelei o le fufuluina o nifo, e pei o le vave tele o le fufuluina o nifo, le o'o atu i le laina o nifo, pe seasea ona fufuluina le va o nifo. A aunoa ma le fufuluina o nifo i le va o nifo (flossing po'o se pulumu i le va o nifo), e mafai ona fa'aputu le palaki i vaega e faigata ona o'o i ai.
2. Ulaula ma le fa'aaogāina o tapa'a
O le ulaula tapa'a o se mea e lamatia ai le soifua maloloina e fa'ateleina ai le ono ogaoga ma faigata ona togafitia fa'ama'i o le laulaufaiva. O le nikotini ma isi vaila'au i totonu o sikaleti e fa'aitiitia ai le tafe toto i le a'ano o laulaufaiva, ma fa'alavelaveina ai le fa'agasologa o le fa'amalologa. E le gata i lea, e mafai e le ulaula tapa'a ona ufiufiina fa'ailoga vave, e pei o le tafe toto o laulaufaiva, ma fa'atuai ai le iloa o le ma'i.
E lē gata i sikaleti masani, ae o isi fo'i ituaiga o tapa'a e mafai ona a'afia ai fo'i a'ano o le gutu. E vave ona fa'aputuina le tartar i ē ulaula ma e lē lelei fo'i le tali atu i togafitiga o nifo.
3. Suiga o hormones
E mafai e suiga o hormones ona fa'atupuina ai le maaleale o laugutu i le palaki ma siama. E masani ona tupu lenei mea i:
– Tausaga matua, lea e mafai ai e suiga o hormones ona faʻateleina le mumū o le laulaufaiva.
– O le ma'itaga, lea e mafai ona mafua ai le "gingivitis i le taimi o le ma'itaga" ona o le si'itia o le maualuga o homone o le progesterone ma le estrogen.
– O le fa'aitiitia o le mana'o o le pepe (menopause), lea i nisi tagata e mafua ai ona mago le gutu ma faigofie ai ona itaitagofie nifo.
E lē "mafua" sa'o mai suiga o hormones i fa'ama'i o nifo, ae e mafai ona fa'ateteleina ai le mumū pe afai e lē lelei le tumama o le gutu.
4. Ma'isuka ma fa'aletonu o le metabolism
O le ma'isuka, aemaise lava le ma'isuka e le'i pulea, e feso'ota'i vavalalata ma fa'ama'i o le laulaufaiva. O le maualuga o le suka i le toto e mafai ona a'afia ai le puipuiga o le tino ma fa'ateleina ai le lamatiaga o fa'ama'i pipisi, e aofia ai ma laulaufaiva. I se isi itu, e mafai fo'i e le periodontitis ona faigata ai ona pulea le suka i le toto ona o le mumū tumau e a'afia ai le metabolism o le tino.
E manaʻomia e tagata e maua i le maʻisuka ona sili atu le pulea lelei o latou gutu i le tausia o le tumama o latou gutu ma faia ni siaki masani ma le fomaʻi nifo, auā e mafai ona vave ona aʻafia i faʻamaʻi o le laulaufaiva ma sili atu ona ogaoga.
5. Mea tau kenera ma talafaasolopito o aiga
O nisi tagata e sili atu ona a'afia i fa'ama'i o le laulaufaiva ona o mea tau kenera. Afai e iai se tala'aga o se tagata o le aiga i le periodontitis ogaoga, e ono maualuga atu lou lamatiaga e maua ai le fa'afitauli lava lea e tasi, tusa lava pe lelei le tumama o le gutu. E a'afia e kenera le auala e tali atu ai le tino i siama ma fa'atonutonu ai le mumū.
E ui e le mafai ona suia mea tau kenera, ae e mafai ona faʻaitiitia le lamatiaga e ala i le puipuia faifai pea: aveeseina o le palaki, se olaga soifua maloloina, ma siaki masani.
6. Lotovaivai ma le le lelei o le moe
E mafai e le atuatuvale faifai pea ona fa'avaivaia le puipuiga o le tino ma suia ai masaniga i aso faisoo, e pei o le le fufuluina o pulumufulunifo, ulaula tele, po'o le 'ai o mea'ai e maualuga le suka. E feso'ota'i fo'i le atuatuvale ma le si'itia o le maualuga o le cortisol, lea e mafai ona a'afia ai le puipuiga o le tino ma le mumū.
O le le lava o le moe e iai foʻi se aafiaga faapena: e faigofie ona aafia le tino i le mumū ma e faagesegese ai le toe faaleleia o aano o le tino. O le tuufaatasiga o le atuatuvale, le le lava o le moe, ma ni masaniga le lelei o le olaga e mafai ona faateleina ai le lamatiaga o faamai pipisi o le laulaufaiva.
7. Le lelei o meaʻai ma le tele o le suka
E a'afia e mea'ai le soifua maloloina o le a'ano o nifo ma le mafai e le tino ona tete'e atu i fa'ama'i pipisi. O le le lava o nisi vitamini ma minerale—e pei o le vaitamini C, vaitamini D, ma le porotini—e mafai ona fa'alavelaveina ai le toe fa'aleleia o a'ano ma fa'ateleina ai le lamatiaga o le mumū.
I le taimi nei, o se taumafa e tele ai le suka ma carbohydrates faigofie e faʻamalosia ai le tuputupu aʻe o siama e mafua ai le plaque. O le inu soo o meainu suamalie i le aso atoa e faʻateleina ai foʻi le aʻafia i le suka, ma faʻavavevave ai le fausiaina o le plaque.
8. Gutu mago (xerostomia)
E taua tele le sao o le faua i le tausia o le paleni o siama, fesoasoani e fufulu ese otaota o meaʻai, ma puipuia ai aano o le gutu. A faʻaitiitia le gaosiga o le faua, e mago le gutu ma faigofie ai ona olaola siama.
E mafai ona mafua le mago o le gutu ona o le leai o se vai i le tino, manava i le gutu, matua, po'o se aafiaga o nisi vaila'au e pei o antihistamines, antidepressants, ma nisi vaila'au mo le toto maualuga. O lenei tulaga e mafai ona fa'ateleina ai le lamatiaga o le mumū o le laulaufaiva, manava leaga, ma isi fa'afitauli o le gutu.
9. Nisi vailaʻau
E ese mai i le mafua ai o le mago o le gutu, o nisi vailaʻau e mafai ona aʻafia tuusaʻo ai nifo. Mo se faʻataʻitaʻiga, o nisi vailaʻau e mafai ona mafua ai le tele o le tuputupu aʻe o nifo, ma faʻateleina ai le faʻaputuina o le palaki. A faʻateleina nifo, e faigata ona faʻamamāina avanoa i le va o nifo.
Afai e te matauina ni suiga i ou laulaufaiva pe a uma ona e inuina ni vailaʻau patino, faʻafesoʻotaʻi lau fomaʻi poʻo le fomaʻi nifo. Aua le taofia le inuina o le vailaʻau, ae ia saili se fofo e faʻatumauina ai le tumama lelei o ou gutu.
10. Masaniga leaga ma tulaga fa'alotoifale i le gutu
E tele fo'i mea fa'alotoifale e fa'ateleina ai le lamatiaga o fa'ama'i o le nifo, mo se fa'ata'ita'iga:
– O le soona fufulu malosi o ou nifo pe faʻaaoga le auala sese e fufulu ai e mafai ona manuʻa ai ou laulaufaiva.
– O nifo fepi'opi'o ma faigata ai ona fa'amamā.
– O fa'atumu nifo po'o pale nifo e le fetaui lelei e mafai ona mafua ai le fa'aputuina o le plaque.
– O le masaniga o le oloina o nifo (bruxism) e mafai ona faateteleina ai le faaleagaina o le aano e lagolagoina ai nifo pe afai e o faatasi ma le mumū.
E masani ona lē amana'ia nei mea, ae e mafai ona fa'avavevaveina le alualu i luma o fa'afitauli o nifo pe a lē togafitia.
11. Matua ma le faaitiitia o le gafatia e tausi ai oe lava ia
E fa'ateleina le lamatiaga o fa'ama'i o le laulaufaiva i le matua ona o le fa'aputuina o le palaki i se taimi umi ma le ono iai o fa'ama'i pipisi. I tagata matutua, e fa'ateleina fo'i le lamatiaga pe a fa'aitiitia tomai e tausia ai oe lava—mo se fa'ata'ita'iga, ona o le tiga o so'oga, fa'aletonu o le gaioiga, po'o le fa'aitiitia o le va'ai—ma i'u ai i le le lelei o le tumama o le gutu.
E fesoasoani tele mo lenei vaega le lagolago a le aiga, le faʻaaogaina o masini fesoasoani (fulunifo eletise, pulumu fa'alava i le va o nifo), ma siaki masani o nifo.
Fa'ailoga lapatai e tatau ona e mataala i ai
E ui o le taulaʻiga o lenei tusiga o loʻo i luga o mea e lamatia ai, ae e taua le iloa o faʻailoga muamua o faʻamaʻi o le laulaufaiva e puipuia ai mai le tuai tele, e pei o:
– E faigofie ona tafe toto le gutu pe a fufulu pe fa'aaoga fo'i le floss
– Manava leaga faifai pea
– Fulafula, mumu, pe tiga fo'i ou nifo
– Fa'asolo ifo o nifo ina ia foliga umi ai
– Ua lagona le matala o nifo pe ua suia le tulaga o nifo
Afai e aliali mai nei faʻailoga, e tatau loa ona e siaki se fomaʻi nifo.
Faaiuga: faʻaitiitia o le lamatiaga i laʻasaga faigofie
E lē gata i nifo ma laulaufaiva le faʻamaʻi o le laulaufaiva, ae e fesoʻotaʻi foʻi ma le soifua maloloina lautele o le tino. E mafai ona pulea le tele o mea e lamatia ai—aemaise lava le tumama o le gutu, taofi le ulaula, puleaina o le suka i le toto mo ē maua i le maʻisuka, ma se taumafa maloloina ma le puleaina o le atuatuvale. O le fufuluina faalua i le aso e ala i le faʻaaogaina o le metotia saʻo, fufuluina o nifo i aso uma, ma le faia o siaki ma faʻamamaina masani, e mafai ona faʻaitiitia tele ai le lamatiaga o faʻamaʻi o le laulaufaiva. E faigofie ma taugofie le puipuia nai lo togafitiga faʻapitoa.
Afai e te manaʻo ai, e mafai ona ou faʻatulagaina lenei tusiga mo se faʻamoemoega faʻapitoa (e pei o tamaiti aʻoga, blog soifua maloloina, poʻo polosiua a falemaʻi nifo) pe faʻaopoopo se lisi o faʻamatalaga faafomaʻi.