E tolu tulafono a Newton e uiga i gaioiga, o le tulafono muamua a Newton, le tulafono lona lua a Newton ma le tulafono lona tolu a Newton.
Tulafono Muamua a Newton
O le Tulafono Muamua a Newton e faapea o mea uma o loʻo malolo o le a tumau pea i le malolo pe o mea uma o loʻo gaoioi i se laina saʻo i se saoasaoa tumau o le a faaauau pea ona gaoioi i se laina saʻo i se saoasaoa tumau pe afai o le malosi atoa o loʻo faʻatinoina i luga o le mea e leai.
Mafaufau i se mea faitino o siomia oe, mo se faataitaiga o se laulau po o se maa po o se isi lava mea faitino. O se laulau o loo malolo o le a tumau pea lona malolo pe afai e le minoi pe le tuuina atu i ai se malosi mai fafo e pei o se malosi tulei po o se malosi toso. E faapena foi, isi mea faitino o loo malolo. E leai ni malosiaga o loo faatinoina i luga o le laulau po o se maa po o se isi lava mea faitino o loo malolo? E iai malosiaga o loo faatinoina i luga o le mea faitino, ae o le aofaiga o malosiaga uma o loo faatinoina i luga o le mea faitino po o le malosiaga atoa e tutusa ma le zero. O malosiaga o loo faatinoina i luga o se mea faitino o loo malolo i luga o se paneta e pei o le Lalolagi o le kalave (w) ma le malosiaga masani (N). O le itu o le kalave e faatafafā i le ogatotonu o le Lalolagi, o le itu o le malosiaga masani e faatafafā i le ogatotonu o le Lalolagi. O le tele o nei malosiaga e lua e tutusa ae e feteenai le itu, o lea la o le malosiaga atoa e tutusa ma le zero.
Ae fa'apefea se mea o lo'o gaoioi i se laina sa'o i se saoasaoa tumau? Mo le fa'amaninoina o lenei mataupu, fa'apea e te tuleia se mea, mo se fa'ata'ita'iga o se fasi u'amea, i luga o le fola. A uma ona tuleia, e fa'agesegese le fasi u'amea ona taofi lea ona o le malosi o le fe'ese'esea'iga . Ina ia mafai e fasi u'amea ona gaoioi atili pe umi atu, e tatau ona e fa'alelei le fogāeleele o le fola ma le fogāeleele o fasi u'amea. O le lamolemole o le fogāeleele o le fola ma le fogāeleele o fasi u'amea, o le mamao fo'i lea o le fe'ese'esea'iga o fasi u'amea. Afai e matuā lamolemole le fogāeleele o le fola ma e leai se fe'ese'esea'iga, o le a fa'aauau pea ona fe'ese'esea'iga o fasi u'amea ma e le taofi. E leai ea se malosi o lo'o fa'atinoina i luga o se fasi u'amea o lo'o gaoioi i luga o se fogāeleele e matuā lamolemole? E iai malosiaga e fa'atinoina i luga o fasi u'amea, o le kalave ma malosiaga masani. O nei malosiaga e lua e galulue i le itu fa'atulagaina ma e le afaina ai le gaioiga o fasi u'amea i le itu fa'alava pe afai e matuā lamolemole le fola.
Tulafono Lona Lua a Newton
O le Tulafono Lona Lua a Newton e faapea afai e le o le zero le malosi atoa o loʻo faʻatinoina i luga o se mea, o le a faʻavavevaveina le mea. O le tele o le faʻavavevaveina e tutusa ma le tele o le malosi atoa ma e faʻafeagai ma le mamafa o le mea. O le itu o le faʻavavevaveina e tutusa ma le itu o le malosi atoa.
ΣF = ma(1.2)
Fa'amatalaga: ΣF = malosi atoa (kg m/s 2 ), m = mamafa (kg), a = fa'avavevaveina (m/s 2 )
O le fua fa'atatau 1.2 o se fa'amatalaga fa'amatematika o le tulafono lona lua a Newton.
Afai o le tele o le fa'avavevaveina e tutusa ma le zero (a = 0) ona suia lea o le fua fa'atatau 1.2 i le fua fa'atatau 1.1. O lea la, o le tulafono muamua a Newton o se tulaga fa'apitoa o le tulafono lona lua a Newton.
E faʻavae i luga o le fua faʻatatau 1.2, ua faʻaiʻuina ai o le tele o le malosi, o le tele foi lea o le faʻavavevaveina. I se isi itu, o le tele o le mamafa, o le laʻititi foi lea o le faʻavavevaveina. O le sootaga i le va o le malosi, mamafa, ma le faʻavavevaveina e sili atu ona malamalama i ai pe a uma ona faia ni faʻataʻitaʻiga e fesoʻotaʻi ma lenei mea. O se tasi o faʻataʻitaʻiga e mafai ona faia o se faʻataʻitaʻiga e faʻavavevave ai se nofoaafi malosi i luga o alalaupapa e faʻaaoga ai se mamafa e paʻuʻū saʻoloto. Faaaoga se taimi ticker e fuafua ai le faʻavavevaveina o le nofoaafi.
Tulafono lona Tolu a Newton
O le tulafono lona tolu a Newton e faapea afai e faʻatino e le mea 1 se malosi i le mea 2, ona faʻatino lea e le mea 2 se malosi i le mea 1. E tutusa le tele o malosiaga uma e lua ae e faʻafeagai le itu e agai i ai malosiaga uma e lua. O le tasi malosiaga e taʻua o le gaioiga, o le isi malosiaga e taʻua o le tali atu (malosi o le gaioiga-tali atu).
Gaioiga F = – Gaioiga F (1.3)
O le fua fa'atatau 1.3 o se fa'amatalaga fa'amatematika o le tulafono lona tolu a Newton. O le fa'ailoga leaga i le fua fa'atatau 1.3 e fa'ailoa mai ai le itu o le malosi.
Fai se fa'ata'ita'iga e malamalama atili ai i le tulafono lona tolu a Newton. Afai e iai sau laupapa faase'e, tulei i se puipui a'o e tu i luga. A uma ona tulei i le puipui, e toe agai i tua le laupapa faase'e. O lau tulei e agai i luma, a'o toe agai i tua le laupapa faase'e. O lenei mea e fa'aalia ai o lo'o tulei fo'i le puipui ia te oe. A e tulei i le puipui, i le taimi lava e tasi, o lo'o tulei fo'i le puipui ia te oe. O lou malosi tulei e galue i luga o le puipui, a'o galue le malosi tulei o le puipui ia te oe. E tutusa le tele o malosiaga e lua ae fa'afeagai le itu. E mafai ona e ta'ua le tasi malosiaga o le gaioiga ma le isi o le tali atu.
O le isi fa'ata'ita'iga e mafai ona e faia o le fa'apāpā lea o se paluni pa'u, ona fa'asa'oloto lea pe a uma ona fa'apūpūina ma fa'atumuina i le ea. A uma ona fa'asa'oloto, ona "lele" lea o le paluni. O le itu e alu ese ai le paluni e fa'afeagai ma le itu e alu ese ai le ea mai le paluni. E fa'apefea ona fa'amatalaina lenei mea? A fa'asa'oloto le gutu o le paluni, e tulei ese e le paluni le ea. I le taimi lava e tasi, e tulei fo'i e le ea le paluni. O le tulei a le ea e mafua ai ona lele le paluni. O le tulei a le paluni e galue i le ea, ma o le tulei a le ea e galue i le paluni. O malosiaga e lua e tutusa le tele ae fa'afeagai le itu.
Faʻataʻitaʻiga o faʻafitauli
1. E 4 mea faitino, fa'i = 4 kg, tusi = 0,8 kg, pasiketipolo = 3,5 kg, mago = 1,2 kg. O le ato e tosoina i le malosi e 30 N i luga o se mea mafolafola ( μ = 0,4). Ina ia mafai ona gaoioi lelei le ato (e le amana'ia le mamafa o le ato), o mea faitino e tatau ona tu'u i totonu o le ato o...
Talanoaga
Ua iloa:
Mamafa o le fa'i (m1 ) = 4 kg
Mamafa o le tusi (m2 ) = 0,8 kg
Mamafa o le polo (m 3 ) = 3,5 kg
Mamafa o le mago (m4 ) = 1,2 kg
Malosiaga o le feliua'i (F) = 30 N
Fa'atusatusaga o le fete'ena'iga tumau ( μ s ) = 0,4
Fa'avavevave ona o le kalave (g) = 10 m/s 2
Aua le amana'ia le tele o le ato
E galue le malosi o le feteʻenaʻiga tumau (fs ) pe a malolo pea le mea ma ua toeitiiti lava minoi, ae o le malosi o le feteʻenaʻiga kinetic e galue pe a minoi le mea.
Fesiligia: Mamafa o le mea faitino
Tali:
O le a gaoioi tonu lava le ato pe a tutusa le tele o le malosi o le tosoina (F) ma le tele o le malosi o le fete’ena’iga tumau (fs ).
Fuafua le tele o le malosi o le fete'ena'iga tumau (f s ):
f s = μ s N = μ s w = μ s mg = (0,4)(m)(10)
fs = 4 mita
O le ato tonu lava o le a gaoioi:
F = fs
30 = 4 m
m = 30/4
m = 7,5 kilokalama
Mamafa o le fa'i 4 kg + mamafa o le polo 3,5 kg = 7,5 kg
O mea e tatau ona tuu i totonu o le ato o faʻi ma polo.
2. Fesili o le Su'ega Fa'aleatunuu a le Fisiki SMA/MA 2014/2015 Nu.5
O mea faitino A e 6 kg le mamafa ma le mea faitino B e 4 kg le mamafa ua so'otaga i se maea ma tosoina i le malosi F = 60 N e pei ona fa'aalia i le ata o lo'o i lalo.
Afai o loʻo gaoioi le faiga ma o le coefficient of kinetic friction i le va o le fola ma mea e lua e 0,5 (tg θ = 3/4), ma le g = 10 ms -2 , o lona uiga o le malosi o le fetoʻai i le maea T o loʻo fesoʻotaʻi ai mea e lua o le….
A. 28,8 N
B. 30,0 N
C. 39,6 N
D. 48,0 N
E. 50,0 i Mātū
Talanoaga
Ua iloa e faapea:
Mamafa o le mea faitino A (m A ) = 6 kg
Mamafa o le mea faitino B (m B ) = 4 kg
Malosiaga o le feliua'i (F) = 60 Newton
O le fua fa'atatau o le fete'ena'iga kinetic i le va o le mea faitino ma le fola (μ k ) = 0,5
Fa'avavevave ona o le kalave (g) = 10 m/s 2
Tangent θ = 3/4
Fesili: O le ā le tele o le feto’ai o le maea T?
Tali:
Vaega faalava o le malosi F:
F x = F cos θ
F x = (60)(4/5) = (4)(12) = 48 N
Vaega fa'atulagaina o le malosi F:
F y = F sin θ
F y = (60)(3/5) = (3)(12) = 36 N
Malosiaga masani o le mea faitino A:
N A = w A = m A g = (6)(10) = 60 N
Malosiaga masani o le mea B:
N B + F y – w B = 0
N B + F y = w B
N B = w B – F y = m B g – F y = (4)(10) – 36 = 40 – 36 = 4 N
Malosiaga o le fete'ena'iga fa'a-kinetic i le va o le mea A ma le fola:
f kA = μ k N A = (0,5)(60) = 30 N
Malosiaga o le fete'ena'iga fa'a-kinetic i le va o le mea B ma le fola:
f kB = μ k N B = (0,5)(4) = 2 N
Fuafua le fa'avavevaveina o mea uma e lua:
ΣF = ma
F x – T + T – f kB – f kA = (m A + m B ) a
O le malosi o le feto’ai i le manoa T e tutusa le malosi i le umi atoa o le manoa ma e fa’afeagai le itu o lo’o i ai o lea ua ave’esea ai mai le fuafuaga.
F x – f kB – f kA = (m A + m B ) a
48 – 2 – 30 = (6 + 4) se
16 = 10 a
a = 16/10
a = 1,6 m/s 2
Fuafua le malosi o le feto’ai o le maea T:
Mafaufau i le mea faitino A. O malosiaga o loʻo faʻatinoina i luga o le mea faitino A i le itu faʻalava (faʻalava) o le malosiaga o le fetoʻai o le maea (T) lea e faʻasaga i le taumatau ma le malosiaga o le feteʻenaʻiga kinetic (f kA ) lea e faʻasaga i le agavale.
ΣF = ma
T A – f kA = m A a
T A – 30 = (6)(1,6)
T A – 30 = 9,6
TA = 9,6 + 30 = 39,6 N
Mafaufau i le mea faitino B. O malosiaga o loʻo faʻatinoina i luga o le mea faitino B i le itu faʻalava (faʻalava) o le malosiaga F x lea e faʻasaga i le taumatau, le malosiaga o le feteʻenaʻiga kinetic (f kB ) ma le malosiaga o le fetoʻai o le maea (T) lea e faʻasaga i le agavale.
ΣF = ma
F x – f kB – T B = m B a
48 – 2 – T B = (4)(1,6)
46 – T B = 6,4
46 – 6,4 = T B
T B = 39,6 N
O le malosi o le feto’ai i le maea o lo’o fa’atinoina i le mea A (T A ) = le malosi o le feto’ai i le maea o lo’o fa’atinoina i le mea B (T B ) = 39,6 N.
O le tali sa'o o le C.
3. Fesili o le Su'ega Fa'aleatunuu a le Fisiki SMA/MA 2014/2015 Nu. 5
Va'ai i le ata o lo'o mulimuli mai!
Ona o le malosi F, e gaoioi le faiga o mea faitino. Afai e ma'a'a le fola ma o le coefficient of kinetic friction i le va o poloka e lua ma le fola e 0,2, o le a le fa'avavevaveina e o'o i ai mea faitino e lua? (cos 37 o = 0,8 , sin 37 o = 0,6)
A. 2,6 ms-2
B. 4,0 ms -2
C. 5,2 ms -2
D. 7,8 ms -2
E. 10,2 ms -2
Talanoaga
Ua iloa e faapea:
Mamafa o le mea faitino A (m A ) = 4 kg
Mamafa o le mea faitino B (m B ) = 2 kg
Malosiaga o le feliua'i (F) = 30 Newton
O le fua fa'atatau o le fete'ena'iga kinetic i le va o le mea faitino ma le fola (μ k ) = 0,2
Fa'avavevave ona o le kalave (g) = 10 m/s 2
cos 37 o = 0,8
sin 37 o = 0,6
Fesili: O le ā le faatelevaveina e oo i ai mea e lua?
Tali:
Vaega faalava o le malosi F:
F x = F cos θ
F x = (30)(0,8) = 24 N
Vaega fa'atulagaina o le malosi F:
F y = F sin θ
F y = (30)(0,6) = 18 N
Malosiaga masani o le mea faitino A:
N A = w A = m A g = (4)(10) = 40 N
Malosiaga masani o le mea B:
N B + F y – w B = 0
N B + F y = w B
N B = w B – F y = m B g – F y = (2)(10) – 18 = 20 – 18 = 2 N
Malosiaga o le fete'ena'iga fa'a-kinetic i le va o le mea A ma le fola:
f kA = μ k N A = (0,2)(40) = 8 N
Malosiaga o le fete'ena'iga fa'a-kinetic i le va o le mea B ma le fola:
f kB = μ k N B = (0,2)(2) = 0,4 N
Fuafua le fa'avavevaveina o mea uma e lua:
ΣF = ma
F x – f kB – f kA = (m A + m B ) a
24 – 0,4 – 8 = (4 + 2) se
15,6 = 6 a
a = 15,6/6
a = 2,6 m/s 2
O le tali sa'o o le A.