Tulafono a Newton

E tolu tulafono a Newton e uiga i gaioiga, o le tulafono muamua a Newton, le tulafono lona lua a Newton ma le tulafono lona tolu a Newton.

Tulafono Muamua a Newton

O le Tulafono Muamua a Newton e faapea o mea uma o loʻo malolo o le a tumau pea i le malolo pe o mea uma o loʻo gaoioi i se laina saʻo i se saoasaoa tumau o le a faaauau pea ona gaoioi i se laina saʻo i se saoasaoa tumau pe afai o le malosi atoa o loʻo faʻatinoina i luga o le mea e leai.

Mafaufau i se mea faitino o siomia oe, mo se faataitaiga o se laulau po o se maa po o se isi lava mea faitino. O se laulau o loo malolo o le a tumau pea lona malolo pe afai e le minoi pe le tuuina atu i ai se malosi mai fafo e pei o se malosi tulei po o se malosi toso. E faapena foi, isi mea faitino o loo malolo. E leai ni malosiaga o loo faatinoina i luga o le laulau po o se maa po o se isi lava mea faitino o loo malolo? E iai malosiaga o loo faatinoina i luga o le mea faitino, ae o le aofaiga o malosiaga uma o loo faatinoina i luga o le mea faitino po o le malosiaga atoa e tutusa ma le zero. O malosiaga o loo faatinoina i luga o se mea faitino o loo malolo i luga o se paneta e pei o le Lalolagi o le kalave (w) ma le malosiaga masani (N). O le itu o le kalave e faatafafā i le ogatotonu o le Lalolagi, o le itu o le malosiaga masani e faatafafā i le ogatotonu o le Lalolagi. O le tele o nei malosiaga e lua e tutusa ae e feteenai le itu, o lea la o le malosiaga atoa e tutusa ma le zero.

Ae fa'apefea se mea o lo'o gaoioi i se laina sa'o i se saoasaoa tumau? Mo le fa'amaninoina o lenei mataupu, fa'apea e te tuleia se mea, mo se fa'ata'ita'iga o se fasi u'amea, i luga o le fola. A uma ona tuleia, e fa'agesegese le fasi u'amea ona taofi lea ona o le malosi o le fe'ese'esea'iga . Ina ia mafai e fasi u'amea ona gaoioi atili pe umi atu, e tatau ona e fa'alelei le fogāeleele o le fola ma le fogāeleele o fasi u'amea. O le lamolemole o le fogāeleele o le fola ma le fogāeleele o fasi u'amea, o le mamao fo'i lea o le fe'ese'esea'iga o fasi u'amea. Afai e matuā lamolemole le fogāeleele o le fola ma e leai se fe'ese'esea'iga, o le a fa'aauau pea ona fe'ese'esea'iga o fasi u'amea ma e le taofi. E leai ea se malosi o lo'o fa'atinoina i luga o se fasi u'amea o lo'o gaoioi i luga o se fogāeleele e matuā lamolemole? E iai malosiaga e fa'atinoina i luga o fasi u'amea, o le kalave ma malosiaga masani. O nei malosiaga e lua e galulue i le itu fa'atulagaina ma e le afaina ai le gaioiga o fasi u'amea i le itu fa'alava pe afai e matuā lamolemole le fola.

Tulafono Lona Lua a Newton

O le Tulafono Lona Lua a Newton e faapea afai e le o le zero le malosi atoa o loʻo faʻatinoina i luga o se mea, o le a faʻavavevaveina le mea. O le tele o le faʻavavevaveina e tutusa ma le tele o le malosi atoa ma e faʻafeagai ma le mamafa o le mea. O le itu o le faʻavavevaveina e tutusa ma le itu o le malosi atoa.

FAITAU FOI  Resonance

ΣF = ma(1.2)

Fa'amatalaga: ΣF = malosi atoa (kg m/s 2 ), m = mamafa (kg), a = fa'avavevaveina (m/s 2 )

O le fua fa'atatau 1.2 o se fa'amatalaga fa'amatematika o le tulafono lona lua a Newton.

Afai o le tele o le fa'avavevaveina e tutusa ma le zero (a = 0) ona suia lea o le fua fa'atatau 1.2 i le fua fa'atatau 1.1. O lea la, o le tulafono muamua a Newton o se tulaga fa'apitoa o le tulafono lona lua a Newton.

E faʻavae i luga o le fua faʻatatau 1.2, ua faʻaiʻuina ai o le tele o le malosi, o le tele foi lea o le faʻavavevaveina. I se isi itu, o le tele o le mamafa, o le laʻititi foi lea o le faʻavavevaveina. O le sootaga i le va o le malosi, mamafa, ma le faʻavavevaveina e sili atu ona malamalama i ai pe a uma ona faia ni faʻataʻitaʻiga e fesoʻotaʻi ma lenei mea. O se tasi o faʻataʻitaʻiga e mafai ona faia o se faʻataʻitaʻiga e faʻavavevave ai se nofoaafi malosi i luga o alalaupapa e faʻaaoga ai se mamafa e paʻuʻū saʻoloto. Faaaoga se taimi ticker e fuafua ai le faʻavavevaveina o le nofoaafi.

Tulafono lona Tolu a Newton

O le tulafono lona tolu a Newton e faapea afai e faʻatino e le mea 1 se malosi i le mea 2, ona faʻatino lea e le mea 2 se malosi i le mea 1. E tutusa le tele o malosiaga uma e lua ae e faʻafeagai le itu e agai i ai malosiaga uma e lua. O le tasi malosiaga e taʻua o le gaioiga, o le isi malosiaga e taʻua o le tali atu (malosi o le gaioiga-tali atu).

Gaioiga F = – Gaioiga F (1.3)

O le fua fa'atatau 1.3 o se fa'amatalaga fa'amatematika o le tulafono lona tolu a Newton. O le fa'ailoga leaga i le fua fa'atatau 1.3 e fa'ailoa mai ai le itu o le malosi.

Fai se fa'ata'ita'iga e malamalama atili ai i le tulafono lona tolu a Newton. Afai e iai sau laupapa faase'e, tulei i se puipui a'o e tu i luga. A uma ona tulei i le puipui, e toe agai i tua le laupapa faase'e. O lau tulei e agai i luma, a'o toe agai i tua le laupapa faase'e. O lenei mea e fa'aalia ai o lo'o tulei fo'i le puipui ia te oe. A e tulei i le puipui, i le taimi lava e tasi, o lo'o tulei fo'i le puipui ia te oe. O lou malosi tulei e galue i luga o le puipui, a'o galue le malosi tulei o le puipui ia te oe. E tutusa le tele o malosiaga e lua ae fa'afeagai le itu. E mafai ona e ta'ua le tasi malosiaga o le gaioiga ma le isi o le tali atu.

O le isi fa'ata'ita'iga e mafai ona e faia o le fa'apāpā lea o se paluni pa'u, ona fa'asa'oloto lea pe a uma ona fa'apūpūina ma fa'atumuina i le ea. A uma ona fa'asa'oloto, ona "lele" lea o le paluni. O le itu e alu ese ai le paluni e fa'afeagai ma le itu e alu ese ai le ea mai le paluni. E fa'apefea ona fa'amatalaina lenei mea? A fa'asa'oloto le gutu o le paluni, e tulei ese e le paluni le ea. I le taimi lava e tasi, e tulei fo'i e le ea le paluni. O le tulei a le ea e mafua ai ona lele le paluni. O le tulei a le paluni e galue i le ea, ma o le tulei a le ea e galue i le paluni. O malosiaga e lua e tutusa le tele ae fa'afeagai le itu.

FAITAU FOI  Fa'aopoopoga vector

Faʻataʻitaʻiga o faʻafitauli

1. E 4 mea faitino, fa'i = 4 kg, tusi = 0,8 kg, pasiketipolo = 3,5 kg, mago = 1,2 kg. O le ato e tosoina i le malosi e 30 N i luga o se mea mafolafola ( μ = 0,4). Ina ia mafai ona gaoioi lelei le ato (e le amana'ia le mamafa o le ato), o mea faitino e tatau ona tu'u i totonu o le ato o...

TalanoagaTalanoaga o le Su'ega Fa'aleatunuu 2018-7 mo le Fisiki a A'oga Maualuga

Ua iloa:

Mamafa o le fa'i (m1 ) = 4 kg

Mamafa o le tusi (m2 ) = 0,8 kg

Mamafa o le polo (m 3 ) = 3,5 kg

Mamafa o le mago (m4 ) = 1,2 kg

Malosiaga o le feliua'i (F) = 30 N

Fa'atusatusaga o le fete'ena'iga tumau ( μ s ) = 0,4

Fa'avavevave ona o le kalave (g) = 10 m/s 2

Aua le amana'ia le tele o le ato

E galue le malosi o le feteʻenaʻiga tumau (fs ) pe a malolo pea le mea ma ua toeitiiti lava minoi, ae o le malosi o le feteʻenaʻiga kinetic e galue pe a minoi le mea.

Fesiligia: Mamafa o le mea faitino

Tali:

O le a gaoioi tonu lava le ato pe a tutusa le tele o le malosi o le tosoina (F) ma le tele o le malosi o le fete’ena’iga tumau (fs ).

Fuafua le tele o le malosi o le fete'ena'iga tumau (f s ):

f s = μ s N = μ s w = μ s mg = (0,4)(m)(10)

fs = 4 mita

O le ato tonu lava o le a gaoioi:

F = fs

30 = 4 m

m = 30/4

m = 7,5 kilokalama

Mamafa o le fa'i 4 kg + mamafa o le polo 3,5 kg = 7,5 kg

O mea e tatau ona tuu i totonu o le ato o faʻi ma polo.

2. Fesili o le Su'ega Fa'aleatunuu a le Fisiki SMA/MA 2014/2015 Nu.5

O mea faitino A e 6 kg le mamafa ma le mea faitino B e 4 kg le mamafa ua so'otaga i se maea ma tosoina i le malosi F = 60 N e pei ona fa'aalia i le ata o lo'o i lalo.

Afai o loʻo gaoioi le faiga ma o le coefficient of kinetic friction i le va o le fola ma mea e lua e 0,5 (tg θ = 3/4), ma le g = 10 ms -2 , o lona uiga o le malosi o le fetoʻai i le maea T o loʻo fesoʻotaʻi ai mea e lua o le….

A. 28,8 NTalanoaga o le Su'ega Fa'aleatunuu 2015-13 mo le Fisiki a A'oga Maualuga

B. 30,0 N

C. 39,6 N

D. 48,0 N

E. 50,0 i Mātū

Talanoaga

Ua iloa e faapea:

Mamafa o le mea faitino A (m A ) = 6 kg

Mamafa o le mea faitino B (m B ) = 4 kg

Malosiaga o le feliua'i (F) = 60 Newton

O le fua fa'atatau o le fete'ena'iga kinetic i le va o le mea faitino ma le fola (μ k ) = 0,5

Fa'avavevave ona o le kalave (g) = 10 m/s 2

Tangent θ = 3/4

Fesili: O le ā le tele o le feto’ai o le maea T?

Tali:

Vaega faalava o le malosi F:Talanoaga o le Su'ega Fa'aleatunuu 2015-14 mo le Fisiki a A'oga Maualuga

F x = F cos θ

F x = (60)(4/5) = (4)(12) = 48 N

Vaega fa'atulagaina o le malosi F:

F y = F sin θ

F y = (60)(3/5) = (3)(12) = 36 N

Malosiaga masani o le mea faitino A:

N A = w A = m A g = (6)(10) = 60 N

Malosiaga masani o le mea B:

N B + F y – w B = 0

N B + F y = w B

N B = w B – F y = m B g – F y = (4)(10) – 36 = 40 – 36 = 4 N

Malosiaga o le fete'ena'iga fa'a-kinetic i le va o le mea A ma le fola:

f kA = μ k N A = (0,5)(60) = 30 N

Malosiaga o le fete'ena'iga fa'a-kinetic i le va o le mea B ma le fola:

FAITAU FOI  Eletise Tafe Tuusa'o

f kB = μ k N B = (0,5)(4) = 2 N

Fuafua le fa'avavevaveina o mea uma e lua:

ΣF = ma

F x – T + T – f kB – f kA = (m A + m B ) a

O le malosi o le feto’ai i le manoa T e tutusa le malosi i le umi atoa o le manoa ma e fa’afeagai le itu o lo’o i ai o lea ua ave’esea ai mai le fuafuaga.

F x – f kB – f kA = (m A + m B ) a

48 – 2 – 30 = (6 + 4) se

16 = 10 a

a = 16/10

a = 1,6 m/s 2

Fuafua le malosi o le feto’ai o le maea T:

Mafaufau i le mea faitino A. O malosiaga o loʻo faʻatinoina i luga o le mea faitino A i le itu faʻalava (faʻalava) o le malosiaga o le fetoʻai o le maea (T) lea e faʻasaga i le taumatau ma le malosiaga o le feteʻenaʻiga kinetic (f kA ) lea e faʻasaga i le agavale.

ΣF = ma

T A – f kA = m A a

T A – 30 = (6)(1,6)

T A – 30 = 9,6

TA = 9,6 + 30 = 39,6 N

Mafaufau i le mea faitino B. O malosiaga o loʻo faʻatinoina i luga o le mea faitino B i le itu faʻalava (faʻalava) o le malosiaga F x lea e faʻasaga i le taumatau, le malosiaga o le feteʻenaʻiga kinetic (f kB ) ma le malosiaga o le fetoʻai o le maea (T) lea e faʻasaga i le agavale.

ΣF = ma

F x – f kB – T B = m B a

48 – 2 – T B = (4)(1,6)

46 – T B = 6,4

46 – 6,4 = T B

T B = 39,6 N

O le malosi o le feto’ai i le maea o lo’o fa’atinoina i le mea A (T A ) = le malosi o le feto’ai i le maea o lo’o fa’atinoina i le mea B (T B ) = 39,6 N.

O le tali sa'o o le C.

3. Fesili o le Su'ega Fa'aleatunuu a le Fisiki SMA/MA 2014/2015 Nu. 5

Va'ai i le ata o lo'o mulimuli mai!

Ona o le malosi F, e gaoioi le faiga o mea faitino. Afai e ma'a'a le fola ma o le coefficient of kinetic friction i le va o poloka e lua ma le fola e 0,2, o le a le fa'avavevaveina e o'o i ai mea faitino e lua? (cos 37 o = 0,8 , sin 37 o = 0,6)

A. 2,6 ms-2Talanoaga o le Su'ega Fa'aleatunuu 2015-15 mo le Fisiki a A'oga Maualuga

B. 4,0 ms -2

C. 5,2 ms -2

D. 7,8 ms -2

E. 10,2 ms -2

Talanoaga

Ua iloa e faapea:

Mamafa o le mea faitino A (m A ) = 4 kg

Mamafa o le mea faitino B (m B ) = 2 kg

Malosiaga o le feliua'i (F) = 30 Newton

O le fua fa'atatau o le fete'ena'iga kinetic i le va o le mea faitino ma le fola (μ k ) = 0,2

Fa'avavevave ona o le kalave (g) = 10 m/s 2

cos 37 o = 0,8

sin 37 o = 0,6

Fesili: O le ā le faatelevaveina e oo i ai mea e lua?

Tali:

Vaega faalava o le malosi F:Talanoaga o le Su'ega Fa'aleatunuu 2015-16 mo le Fisiki a A'oga Maualuga

F x = F cos θ

F x = (30)(0,8) = 24 N

Vaega fa'atulagaina o le malosi F:

F y = F sin θ

F y = (30)(0,6) = 18 N

Malosiaga masani o le mea faitino A:

N A = w A = m A g = (4)(10) = 40 N

Malosiaga masani o le mea B:

N B + F y – w B = 0

N B + F y = w B

N B = w B – F y = m B g – F y = (2)(10) – 18 = 20 – 18 = 2 N

Malosiaga o le fete'ena'iga fa'a-kinetic i le va o le mea A ma le fola:

f kA = μ k N A = (0,2)(40) = 8 N

Malosiaga o le fete'ena'iga fa'a-kinetic i le va o le mea B ma le fola:

f kB = μ k N B = (0,2)(2) = 0,4 N

Fuafua le fa'avavevaveina o mea uma e lua:

ΣF = ma

F x – f kB – f kA = (m A + m B ) a

24 – 0,4 – 8 = (4 + 2) se

15,6 = 6 a

a = 15,6/6

a = 2,6 m/s 2

O le tali sa'o o le A.