Mea o Tulafono a Kepler
E te manatua ea lou taimi muamua na e tietie ai i se taavale (ae le o le taimi na e pepe ai)? A e i totonu o se taavale o loo feoa’i, na e vaaia e pei o loo feoa’i laau po o fale. I lena taimi, atonu na e manatu o loo feoa’i laau po o fale, a o oe ma le taavale o loo tumau. O le mea moni, o oe ma le taavale o loo feoa’i, a o laau po o fale o loo tumau. Tatou te lagonaina moni lava lenei gaioiga manino po o se gaioiga sese i aso uma. I taeao uma e “oso a’e” ai le la i le tafailagi i sasa’e, ona agai lea i sisifo ma “goto” i le tafailagi i sisifo i le aoauli. E faapena foi, i le po, e masani ona e vaaia le masina o loo feoa’i mai sasa’e i sisifo. Pe na e mafaufau pe masalomia ea o loo feoa’i le la ma le masina i le lalolagi, a o le lalolagi o loo tumau?
Sa talitonu foʻi tagata anamua (amataga o le TA) o le la, masina, ma isi mea faalelagi e faataamilo i le Lalolagi, a o tumau pea le Lalolagi i le tulaga mautu. I se isi faaupuga, sa manatu o le Lalolagi o le totonugalemu o le atulaulau (geocentric). O lenei manatu sa faavae i luga o le poto masani faalelagona faaletagata, lea na matauina i aso taitasi le fealuaʻi o le la, masina, ma fetu, a o vaaia le Lalolagi o se mea e le minoi. E tutusa lava ma le taimi e te i ai i totonu o se taavale o loo fealuaʻi, e pei lava o loo fealuaʻi laau po o fale. O lenei manatu o le Lalolagi o le totonugalemu o le atulaulau sa suʻesuʻeina ma atiina ae e le tagata suʻesuʻe fetu Eleni o Claudius Ptolemy (100-170 TA) i le seneturi lona lua TA ma sa talitonuina mo le isi 1400 tausaga.
E tusa ai ma le manatu o Ptolemy, o le Lalolagi o loʻo i le ogatotonu o le faiga o le la. E taamilo le La ma paneta i se liʻo (rotation), ma o le ogatotonu o lenei liʻo e taamilo i le Lalolagi i se ala faataamilo (revolution).
I le 1543, na fautuaina ai e le tagata suʻesuʻe fetu Polani o Nicolaus Copernicus (1473–1543) le faʻataʻitaʻiga o le heliocentric, lea o loʻo i ai le la i le ogatotonu o le solar system. O paneta, e aofia ai le Lalolagi, e taamilo i se liʻo (rotation), ma le ogatotonu o lenei liʻo e taamilo i le la i se ala faʻataʻamilomilo (revolution). Sa i ai se malamalamaga sili atu ona alualu i luma o Copernicus nai lo Ptolemy, ma tuʻuina le la i le ogatotonu o le solar system. Peitaʻi, sa faʻaaogaina pea e Copernicus liʻo o se faʻataʻitaʻiga mo taʻamilosaga o paneta.
O se tagata suʻesuʻe fetu lauiloa mai Tenimaka e igoa ia Tycho Brahe (1546 – 1601) o le tagata suʻesuʻe fetu mulimuli lea na matauina mea faalelagi e ala i le faaaogaina o mata. Ina ua maeʻa ona faia ni matauga mai le 1576 i le 1599, ona galulue faatasi lea o Tycho Brahe ma se tagata suʻesuʻe fetu Siamani, o Johannes Kepler (1571 – 1630), o se tagata matematika foi. O Kepler o le fesoasoani a Tycho Brahe. O le galulue faatasi i le va o Tycho Brahe ma Kepler e leʻi umi ona o le maliu o Tycho Brahe. Ina ua mavae le maliu o Tycho Brahe, na faaaoga e Kepler faamatalaga tau fetu na maua e lana faiaoga ma faaaluina le tusa ma le luasefulu tausaga o lona soifua e fatuina ai se faataitaiga faamatematika e faamatala ai le gaioiga o paneta.
O le galuega muamua a Kepler i le suʻesuʻega o fetu, O Mea Lilo o le Vateatea, na lolomiina i le 1596. I totonu, na ia taumafai ai e saili se fealofani i le va o taamilosaga a paneta a Copernicus ma matauga a Tycho Brahe. Peitaʻi, na le mafai e Kepler ona maua se fealofani i le va o faʻataʻitaʻiga na atiaʻe e Copernicus ma Ptolemy ma matauga a Tycho Brahe. O le mea lea, na ia tuʻua ai faʻataʻitaʻiga a Ptolemaic ma Copernican ma taumafai e saili se faʻataʻitaʻiga fou. I le 1609, na iloa ai e Kepler o le ellipse e fetaui lelei ma matauga a Tycho Brahe. Na le toe faʻaaogaina e Kepler ni liʻo e fai ma foliga o taamilosaga a tino faalelagi, ae o ellipses.
O lenei tulafono na tuʻuina mai e Kepler i le afa seneturi aʻo leʻi tuʻuina atu e Isaac Newton ana tulafono e tolu o le gaioiga ma le tulafono lautele o le kalave.
Tulafono Muamua a Kepler
O le ala o paneta taʻitasi aʻo faʻataamilo i le lai, e foliga elliptical, lea o loʻo iai le la i se tasi o ogatotonu.
Tulafono Lona Lua a Kepler
O se laina fa'aataata e fa'afeso'ota'i ai le la ma se paneta e fa'asalalauina ai vaega tutusa i vaitaimi tutusa.
Tulafono lona Tolu a Kepler
O le fua fa'atatau o le sikuea o le vaitaimi i le kupita o le mamao averesi o le paneta mai le la (T2/r3) e tumau ma e tutusa lona tau mo paneta uma.