Vaega Fa'atino i Fa'aputuga Kaponi
Pendahuluan
O mea fa'aputu kaponi e iai sona uiga tulaga ese ma lavelave i le kemisi fa'aola. O le ki i lenei eseesega o le mafai lea e le kaponi ona fausia le tele o fusi ma fausaga, e aofia ai filifili laina, fa'asolosolo, ma filifili lālā. O se tasi o itu taua e tu'uina atu ai i mea fa'aputu kaponi o latou uiga tulaga ese o latou vaega fa'atino. O vaega fa'atino o vaega ia o atomu i totonu o se mole e nafa ma meatotino fa'akemikolo fa'apitoa. I totonu o lenei tusiga, o le a tatou talanoaina ai ituaiga eseese o vaega fa'atino i mea fa'aputu kaponi, o latou fausaga ma uiga, ma lo latou taua i fa'aoga fa'atino.
Malamalama i Vaega Fa'atino
O se vaega galue o se vaega o se mole e faʻaalia pea ni tali faʻakemikolo patino. O nei vaega e mafai ona aofia ai le tasi pe sili atu atoms ma o loʻo i ai ni tuʻufaʻatasiga faʻapitoa o elemene e maua ai e le mole ona uiga faʻapitoa. O faʻataʻitaʻiga masani o vaega galue e aofia ai le alcohols, aldehydes, ketones, carboxylic acids, ma amines. O vaega galue e fuafua ai le tali atu faʻakemikolo, le tulaga pupuna, le tulaga melting, polarity, ma le tele o isi meatotino faaletino ma faʻakemikolo o le vailaʻau.
Vaega o le Ava Malosi
O se tasi o vaega fa'atino masani i le kemisi fa'aola o le 'ava malosi. O se vaega 'ava malosi e aofia ai se atoma okesene e pipii atu i se atoma haitorosene (OH) e pipii atu i se atoma kaponi. O le fausaga lautele o se 'ava malosi o le R-OH, lea o le R o se vaega alkyl po'o le aryl. E fa'avasegaina 'ava malosi o ni vaega muamua, lona lua, ma le lona tolu, e fuafua i le aofa'i o atoma kaponi e pipii sa'o i le atoma kaponi e pipii atu i le vaega hydroxyl.
– Ava malosi autū: O le atomu kaponi e uuina le vaega OH e na'o le tasi le isi atomu kaponi e pipii i ai. Fa'ata'ita'iga: methanol (CH3OH) ma le ethanol (CH3CH2OH).
– Ava malosi lona lua: O le atoma kaponi e fusifusia ai le vaega OH e fusifusia i isi atoma kaponi e lua. Faʻataʻitaʻiga: isopropanol (CH3CHOHCH3).
– Ava malosi lona tolu: O le atomu kaponi e fusifusia ai le vaega OH e fusifusia i isi atomu kaponi e tolu. Faataitaiga: t-butanol (C(CH3)3OH).
E maualuga tele le tulaga pupuna o le 'ava malosi ona o le sootaga o le haitorosene i le va o ona mole. E lautele le fa'aaogaina o le 'ava malosi o se vaila'au fa'amama, vaila'au fa'amamā siama, ma se suau'u.
Aldehydes ma Ketones
O aldehydes ma ketones o ituaiga e lua o vaega faʻatino o le carbonyl e tutusa o latou meatotino faʻakemikolo, ae o loʻo i ai i tulaga eseese i totonu o le molecule.
– Aldehydes: O lo'o i ai se vaega carbonyl (C=O) e pipii atu i se atomu hydrogen ma se atomu carbon. O le fausaga lautele o se aldehyde o le R-CHO. O fa'ata'ita'iga o aldehydes o le formaldehyde (HCHO) ma le acetaldehyde (CH3CHO).
– Ketone: O lo'o i ai se vaega carbonyl (C=O) e pipii atu i ni atoma kaponi se lua. O le fausaga lautele o se ketone o le R-CO-R'. O se fa'ata'ita'iga o se ketone o le acetone (CH3COCH3).
E maua aldehydes ma ketones i le tele o mea fa'aola ma mea tau alamanuia. E fa'aaogaina lautele aldehydes i alamanuia o mea manogi ma vaila'au, ae o ketones o ni vaila'au lelei e fa'amama ai ma e masani ona fa'aaogaina i mea teuteu.
Asitala Carboxylic
O le carboxylic acid o se vaega galue e aofia ai le vaega carbonyl (C=O) ma le vaega hydroxyl (OH) i luga o le atomu kaponi e tasi, ma maua ai le fausaga lautele R-COOH. O le carboxylic acids e acidic ona e faigofie ona latou faʻasaʻolotoina ni hydrogen ions (H+). O faʻataʻitaʻiga o carboxylic acids o le acetic acid (CH3COOH) ma le benzoic acid (C6H5COOH).
O acids carboxylic o ni vaega taua i mea ola ma alamanuia. E maua i le tele o mea'ai ma suau'u, ma e iai fo'i lo latou sao i ta'amilosaga fa'akemikolo e pei o le ta'amilosaga Krebs.
Amina
O amines o vaega fa'atino ia o lo'o i ai le nitrogen e pipii i le tasi pe sili atu fo'i atomu kaponi. E mafai ona fa'avasegaina o ni vaega muamua, lona lua, ma le lona tolu e fa'atatau i le aofa'i o atomu kaponi e pipii i le nitrogen.
– Amine autū: E pipii le Nitrogen i le tasi atomu kaponi. Faʻataʻitaʻiga: methylamine (CH3NH2).
– Amine lona lua: E pipii le Nitrogen i ni atomu kaponi se lua. Faʻataʻitaʻiga: dimethylamine (CH3NHCH3).
– Amine fa'a-tertiary: E pipii le Nitrogen i atomu kaponi e tolu. Fa'ata'ita'iga: trimethylamine (N(CH3)3).
O amines e fa'avae ma e maua lautele i mea tau meaola o ni vaega o amino acids ma neurotransmitters. E fa'aaogaina fo'i amines i vaila'au ma vali fa'apitoa.
Etera ma Estera
O ethers ma esters o isi vaega masani e lua i le kemisi fa'aola.
– Ether: O lo'o i ai se pea o atomu kaponi e feso'ota'i e se atomu okesene (RO-R'). O se fa'ata'ita'iga o se ether o le diethyl ether (CH3CH2OCH2CH3), o se vaila'au masani i totonu o fale su'esu'e kemisi.
– Ester: E fausia mai le tali atu i le va o le carboxylic acid ma le ava malosi, faatasi ai ma le fausaga lautele R-COOR'. O se faataitaiga o le ester o le ethyl acetate (CH3COOCH2CH3), lea e faaaogaina o se solvent i le alamanuia vali ma le lacquer.
E manaia le manogi o esters ma e faʻaaogaina lautele i pisinisi manogi ma meaʻai e faʻaalia ai ni tofo ma ni manogi tulaga ese.
O le Taua o Vaega Fa'atino i Fa'aoga Fa'atino
E mafai e vaega fa'atino ona mamanuina ma fa'aputuina le tele o molela'au eseese ma ni meatotino fa'apitoa ma mana'omia. Mo se fa'ata'ita'iga, i le pisinisi fa'afoma'i, o le iai po'o le leai o se vaega fa'atino fa'apitoa e mafai ona suia ai le gaioiga fa'aola o se vaila'au, le mautu, ma le auala e galue ai i le tino. E mafai fo'i e vaega fa'atino ona mamanuina meafaitino ma ni meatotino fa'apitoa fa'amekanika, fa'avevela, po'o le eletise i vaega o polymers ma mea tu'ufa'atasi.
I'uga
E taua tele vaega fa'atino i le fuafuaina o meatotino fa'akemikolo ma fa'aletino o vaila'au kaponi. O le malamalama i ituaiga eseese o vaega fa'atino, lo latou tali atu, ma a latou fa'aoga i pisinisi eseese o le ki lea i le atina'eina o tekinolosi ma le saienisi. O le fa'aauau pea ona su'esu'e ma malamalama i vaega fa'atino, e mafai ai ona tatou atia'e ni meafaitino fou ma tekinolosi e mafai ona suia ai le auala tatou te ola ma galulue ai.