Fa'avasegaina o le Siosiomaga o Mangrove i Initonesia
Ua lauiloa Initonesia o se atunuu e tele ona atumotu e iai sona talafatai umi ma e tele fo'i ona ituaiga o meaola eseese i le talafatai. O se tasi o si'osi'omaga taua i le talafatai o le si'osi'omaga o le magrove. E le gata o le avea o magrove ma "olo" fa'alenatura e puipuia ai le laueleele mai le soloia ma galu, ae o lo'o avea fo'i ma nofoaga taua mo ituaiga eseese o i'a, ula, pa'a, manu felelei, ma manu laiti. E le gata i la latou galuega taua, ae o magrove e iai fo'i se mamanu tulaga ese o le tufatufaina. O lenei mamanu ua ta'ua o le mangrove zonation, o le vaevaeina lea o vaega o magrove e fa'atatau i tulaga o le siosiomaga e pei o le tai, le masima, le ituaiga o mea e sosolo i ai le sami, ma le a'afiaga o le vai fou mai vaitafe.
Malamalama i le Fa'avasegaina o Mangrove
O le vaevaeina o togāvao o le fa'avaeina lea o sone o la'au togāvao mai le sami agai atu i le laueleele. O sone ta'itasi e masani ona pulea e se ituaiga togāvao fa'apitoa e eseese le onosa'i i le masima, lologa, ma uiga o le eleele. O lenei vaevaeina e le o se tulafono faigata; i le fanua, e mafai ona suia e fuafua i le foliga o le faga, tafega, gutu o vaitafe, foliga o le talafatai, ma le fa'alavelave a tagata. Peita'i, i se tulaga lautele, o le vaevaeina o togāvao i Initonesia e fa'aalia ai se mamanu e tutusa lava: o le latalata atu i le sami, o le tele fo'i lea o ituaiga e onosa'i i lologa ma le maualuga o le masima e sili ona taatele; o le mamao atu i uta, o le tele fo'i lea o ituaiga e fiafia i tulaga fou ma eleele mautu e masani ona pulea.
Mea e Fausia ai le Zoning
O le vaevaeina o togāvao e fausia mai le fegalegaleaiga o le tele o mea taua tau siʻosiʻomaga:
1. Tafe ma alu ifo
O le tele ma le umi o lologa o ni mea taua ia. E mafai e nisi ituaiga o meaola ona ola i lologa i aso taitasi, ae o isi e na'o nofoaga e seāseā ona lologa.
2. Masima (le tele o le masima)
E masani ona maualuga le masima i le sone pito i luma e lata ane i le sami, ae i le sone pito i tua e mafai ona faʻaitiitia ona o le aafiaga o le vai fou mai vaitafe poʻo le tafe ifo o le vai i le laueleele.
3. Substrate ma sediment
E fiafia le palapala manifinifi e mauoa i mea olaola i nisi ituaiga o meaola, ae o le oneone po'o mea malo e sili atu ona talafeagai mo isi. O le faagasologa o le fa'aputuina o palapala e fuafua ai fo'i le fausiaina o ni fanua fou, lea e nonofo ai magrove.
4. Malosiaga o galu ma le tafe
O matafaga e faasaga i le sami matala e tetele le malosiaga o galu o lea e na'o ituaiga o galu e malolosi a'a ma e tele le onosa'i e mafai ona ola.
5. Mauaina o le vai fou ma meaʻai
I auvai o vaitafe, e masani ona maualuga le sapalai o meaʻai ma e fesuisuiaʻi le masima, o lea e mafai ai ona eseese le tuufaatasiga o ituaiga o laau nai lo magrove i talafatai e leai ni auvai.
Fuafuaga Lautele o le Fa'avasegaina o Mangrove i Initonesia
I se faaupuga faigofie, e mafai ona vaevaeina le vaevaeina o magrove i ni vaega eseese mai le sami i le laueleele. O le vaevaega o loʻo mulimuli mai o se aotelega lautele e masani ona maua i le tele o nofoaga magrove i Initonesia.
1. Sone i le itu i le sami/tuāoi
O lenei sone e sili ona latalata i le sami ma e masani ona lofia i taimi e oso ai le tai. E iai le maualuga o le masima, e aafia i galu, ma e fesuisuia’i pea le palapala. O ituaiga e masani ona pulea lenei sone o Avicennia spp. (api-api) ma Sonneratia spp. (pedada). E lauiloa vaega uma e lua i a latou fetuunaiga faapitoa, e pei o pneumatophores (a’a manava) e tula’i mai i luga e faafaigofie ai le fesuiaiga o kesi i le eleele palapala e le lava le okesene.
I nisi o nofoaga e sili atu ona malu puipuia, e mafai e Avicennia ona fausia ni fusi tetele o laau. E masani ona maua le Sonneratia i auvai ma matafaga palapala, ma o ona fua e faʻaaogaina i nisi o nofoaga mo meaʻai poʻo sauniuniga masani.
2. Sone Lotolotoi/Vaeluaga
A agai atu i le laueleele, tatou te ulufale atu i le sone ogatotonu lea e aafia pea i tai ae e le o tatala tele i galu e pei o le sone pito i luma. O lenei sone e masani ona pulea e le Rhizophora spp. (magrove), e lauiloa i ona aʻa malolosi e lagolago ai. E tele le sao o le Rhizophora i le puʻeina o palapala, faʻaitiitia le malosi o galu, ma fausia ai ni fanua fou. Mo lenei mafuaʻaga, e masani ona avea vaomatua magrove ma "fale gaosimea" masani mo le fausiaina o fanua i le talafatai.
O isi ituaiga e ono ola i lenei sone e aofia ai Bruguiera spp. (tumu) ma Ceriops spp. (tengar). O le tuufaatasiga o ituaiga e faalagolago tele i le masima, ituaiga palapala, ma le malosi o le vai i le nofoaga.
3. Sone i Tua (Sone i Laueleele/Sone i Tua o le Togāvao)
E seāseā ona lofia le sone o le vai i tua, e masani ona maualalo le masima (aemaise lava i tafatafa o vaitafe po'o fanua vai mamā), ma e mafai ona ofoina atu ni eleele e sili atu ona mautu. E masani ona maua Bruguiera, Xylocarpus spp. (nyirih), Heritiera littoralis (dungun), ma Nypa fruticans (nipah pama) i lenei sone, aemaise lava i auvai e a'afia i vai mamā.
E manaia tele laau nipa auā e masani ona ola i laufanua tetele i tafatafa o vaitafe papa'u. Mai se vaaiga fa'aagafesootai ma fa'aletamaoaiga, e fa'aaogaina laau nipa mo taualuga, suka nipa, ma e o'o lava i mea taulima. O lenei mea e fa'aalia ai o le fa'atulagaina o fanua e le gata o se manatu fa'ale-siosiomaga ae e feso'ota'i tonu lava ma le fa'aaogaina o punaoa e nu'u i le talafatai.
4. Sone o Suiga i Fanua (Ecotone)
I le pito i uta, e fesuia'i ai magrove i isi si'osi'omaga: vaomatua i le talafatai, fanua vai fou, po'o nofoaga i uta. O iinei, e sili atu ona taatele ituaiga magrove "facultative" po'o la'au e feso'ota'i i ai. Mo se fa'ata'ita'iga, o le tele o ituaiga o Pandanus, Hibiscus tiliaceus (waru), po'o la'au i le fanua. E taua tele lenei sone o se sone puipuia e tausia ai le lelei o le vai ma maua ai se auala mo manu fe'ai.
Fesuiaiga o Fanua i Itumalo Eseese o Initonesia
E ui o le mamanu lautele o loʻo i luga e masani ona maua, ae o Initonesia e iai fesuiaʻiga o sone ona o eseesega i le geomorphology i le lotoifale ma le tau:
– Matafaga palapala ma auvai tetele (e pei o Kalimantan, Papua, le talafatai i sasaʻe o Sumatra): e masani ona manino ma lautele le vaevaeina o vaega ona o le tele o le palapala ma le toʻafilemu o le vai. E mafai e Rhizophora ona fausia ni fusipaʻu lautele.
– Matafaga oneone po'o papa (o nisi nofoaga i Nusa Tenggara po'o le talafatai i saute o Java): e masani ona vaapiapi ma malepelepe le vaomatua magrove, ona e le talafeagai le eleele ma e maualuga atu le malosi o galu.
– Itumalo o Delta (e pei o le Mahakam Delta): e mafai ona matuā lavelave le vaevaeina o vaega ona o le iai o alāvai, fesuiaʻiga o palapala, ma aafiaga malolosi o le tai. I deltas, e faia ai se faaputuga o nofoaga, e mafai ai e le tele o ituaiga ona nonofo faatasi e aunoa ma ni tuaoi manino o vaega.
– O nofoaga e malolosi ai vaitau mago: e mafai ona fa’ateleina le masima i le sone i tua i le vaitau mago (ona o le fa’amamago), o lea e mafai ai ona sui le vaevaeina o vaega ma e mafai ai e isi ituaiga e tete’e i le masima ona nonofo i le tele o nofoaga e fa’avae i luga o le laueleele.
Aogā o le Malamalama i le Fa'avasegaina o Sone mo le Puipuiga ma le Toe Fa'aleleia
O le malamalama i le fa'atulagaina o fanua mo le magrove e taua tele mo le pulega. E tele galuega toe fa'aleleia e le manuia ona o lo'o latou totoina ni ituaiga e le fetaui ma o latou sone. O se fa'ata'ita'iga masani o le totoina lea o le Rhizophora i le sone pito i luma, lea e iloga i galu malolosi ma le oneone; e faigofie ona fa'aleagaina ma mate la'au. I se isi itu, i le sone sa'o—o palapala to'afilemu ma lologa talafeagai—e mafai e le Rhizophora ona vave ola.
E fesoasoani fo'i le vaevaeina o vaega:
– Fuafuaina o nofoaga puipuia: o le sone pito i luma e fai ma puipuiga o le talafatai, ae o le sone i tua e taua mo galuega tau vai ma puipuiga o le laueleele.
– Pulega o faigafaiva: o a'a o magrove i nisi o sone e avea ma “nofoaga e tausi ai i'a ma ula.
– Fa'aitiitia o fa'alavelave fa'afuase'i: o fusi magrove e le'i afaina i sone pito i luma ma le ogatotonu e mafai ona fa'aitiitia ai le a'afiaga o galu tetele ma le soloia.
– Fetuunaiga i suiga o le tau: o le si'itia o le maualuga o le sami e mafai ona fa'amalosia ai le siitia atu o magrove i uta, ae o lenei siitia atu e fa'alavelaveina pe afai ua liua le sone i tua e fai ma nofoaga e nonofo ai po'o vaituloto i'a.
Lu'itau o le Fa'avasegaina o Mangrove i Initonesia
Ua fa'alavelaveina le fa'atulagaina o togāvao i le tele o eria ona o le liua o fanua, aemaise lava mo vaituloto i'a, fa'ato'aga, ma nofoaga tau alamanuia. A fa'amamāina sone ogatotonu ma tua, e le tutusa le fausaga o le fa'atulagaina: e fa'avaivaia le puipuiga fa'alenatura, e faigofie ona soloia le palapala, ma fa'aitiitia le gaosiga o le vai. E le gata i lea, o le fa'aleagaina o le siosiomaga, le tipiina o la'au, ma le atina'eina o atina'e i le talafatai e mafai ona fa'alavelaveina ai le feso'ota'iga i le va o sone.
O le mea lea, o se auala tau pulega lelei e tatau ona tuʻufaʻatasia ai itu tau siʻosiʻomaga ma agafesootai. E manaʻomia ona aofia ai nuʻu i le talafatai e faʻalagolago i niu nipa, paʻa magrove, poʻo faigafaiva i le lotoifale ina ia lē gata ina "faʻasa" e le puipuiga ae ia maua ai foʻi isi auala e ola ai e tusa ai ma le tulaga masani.
Fa'ato'a
O le vaevaeina o si'osi'omaga o magrove i Initonesia o le taunuuga lea o le fetu'una'i o la'au i le suiga o le siosiomaga mai le sami i le laueleele. I le malamalama i mamanu o le vaevaeina—mai Avicennia ma Sonneratia i le sone pito i luma, Rhizophora i le sone ogatotonu, i Bruguiera, Xylocarpus, ma le pama Nipah i le sone pito i tua—e mafai ona tatou mamanuina se puipuiga ma se toe fa'aleleia o magrove e sili atu ona fa'atatau. I le iuga, o le tausia o le vaevaeina o magrove e le gata i le fa'asaoina o le fausaga o la'au i le talafatai, ae fa'apea fo'i i le tausia o le faiga o le puipuiga o le talafatai, punaoa o mea'ai, ma le natura o meaola eseese e lagolagoina ai le olaga o le faitau miliona o tagata i eria i le talafatai o Initonesia.