O le mea ua tupu o le El Nino ma lona aafiaga i le tau

O le Mea Tutupu o le El Nino ma Lona Aafiaga i le Tau

O le El Niño o se tasi o mea e sili ona talanoaina i le lalolagi atoa e uiga i le tau ona e mafai ona lagonaina ona aafiaga i konetineta uma. A tupu le El Niño, e mafai ona suia tele mamanu o le tau e masani ona mautu: o nisi itulagi e oo i ai ni lamala umi, ae o isi e aafia i timuga tetele ma lologa. O le sootaga i le va o le El Niño ma le suiga o le tau o se autu foi lea e talanoaina soo, e ui lava e le tutusa ia mea e lua. O le malamalama i le El Niño e taua e le gata mo saienitisi, ae faapea foi mo faifaatoaga, faifaiva, pule o punaoa vai, ma le lautele o le atunuu ua aafia i le suiga o le tau.

O le ā le El Nino?

O le El Niño o se vaega o le fa'avevela o le tau e ta'ua o le ENSO (El Niño–Southern Oscillation). E tupu lenei mea pe a fa'avevela le vevela o le fogā'ele'ele o le sami i le ogatotonu ma sasa'e o le Vasa Pasefika, aemaise lava i tafatafa o le ekueta, nai lo le masani. E le gata ina tupu lenei fa'avevela i luga ae a'afia ai fo'i le tafega o le ea i luga a'e.

I lalo o tulaga masani (leai se mea e tete'e ai), e agi mai matagi fefa'ataua'iga mai sasa'e i sisifo i luga o le Pasefika ekueta. O nei matagi e tuleia ai le vai mafanafana agai i Initonesia ma Ausetalia, o lea e masani ona i ai vai mafanafana ma le tele o le fa'amamago i nei itulagi, lea e mafua ai le fa'aputuina o ao ma timuga. I se isi itu, i fafo atu o le talafatai o Amerika i Saute, e alu a'e le vai malulu o le sami mai lalo (upwelling), e aumaia ai mea'ai ma fa'atumauina ai le vevela o le sami i se tulaga maualalo.

I le taimi o le El Niño, e fa'avaivaia pe toe fo'i i tua le itu o matagi fefa'ataua'iga. O le i'uga, o le vai mafanafana lea na "fa'aputuina" muamua i le Pasefika i sisifo e suia i le Pasefika tutotonu ma sasa'e. O le a fa'aitiitia le si'itia i luga o le talafatai o Amerika i Saute, ma o vaega e masani ona malulu e fa'amafanafana atili. O nei suiga e suia ai le nofoaga o le fa'atupuina o ao ma nofoaga autu o timuga i le teropika, ma mafua ai le tele o aafiaga o le tau i le lalolagi atoa.

O le Faiga Faigofie o le Tuputupu Aʻe o le El Nino

E masani ona faʻamatalaina le El Niño o se taunuuga o fegalegaleaiga i le va o le vasa ma le ea. A amata ona mafanafana le vevela o le sami i le itu i sasaʻe-tutotonu o le Pasefika, e tali atu le ea e ala i le suia o mamanu o le mamafa o le ea. O nei suiga o le mamafa e masani ona faʻavaivaia ai matagi fefaʻatauaʻiga, ma faʻamalosia atili ai le faʻavevela—o se faʻasologa o tali e faʻateleina ai mea tutupu o le El Niño.

FAITAU FOI  Fa'afanua fa'apolokiki ma lona sootaga ma faiga fa'ava-o-malo

E lē tutupu taʻamilosaga o le El Niño i tausaga taʻitasi. E masani ona tutupu i le va o le 2–7 tausaga, ma e mafai ona tumau mo le 9–12 masina, e ui o nisi mea tutupu e umi atu. E eseese le malosi o le El Niño: mai le vaivai, feololo, i le malosi, ma o le tele o le aafiaga e masani ona faalagolago i le malosi o le faʻavevela o le sami ma le umi e tumau ai.

O le Aafiaga o El Nino i le Tau o le Lalolagi

E sili atu le El Niño nai lo na o le faʻamafanafanaina o le vevela o le sami; e suia ai mamanu o le tau i le lalolagi atoa e ala i suiga i le taamilosaga o le ea. O le mafuaʻaga lea e mafai ai e se El Niño e tasi ona aʻafia ai timuga, afa, ma e oʻo lava i le vevela o le ea i le lalolagi atoa.

I se tulaga lautele, o le El Nino e ono mafua ai:
– O se si'itia le tumau o le vevela o le lalolagi, ona o le fa'asa'olotoina e le sami o le tele o le vevela i le ea.
– Suiga i mamanu o timuga, ma mafua ai ona mago nisi o vaega ae susu isi nai lo le masani.
– Suiga i gaioiga o afa, e aofia ai le suia o avanoa e fausia ai ni afa i nisi o vaega.

Peita’i, e eseese lava aafiaga patino i itulagi ta’itasi ma e le tutusa i taimi uma i mea ta’itasi e tutupu, auā e a’afia fo’i le tau e tulaga i le lotoifale, foliga o le eleele, ma isi mamanu o le tau e pei o le Indian Ocean Dipole (IOD) po’o timuga.

O le Aafiaga o le El Nino i Initonesia

O Initonesia o se tasi o itulagi e sili ona aʻafia i le El Niño, aemaise lava i le tulaga o le faaitiitia o timuga i le tele o eria. A o siitia le ogatotonu o le convection (o le fausiaina o ao timuga) i le ogatotonu-sasaʻe o le Pasefika, o itulagi o le gataifale e pei o Initonesia ma Ausetalia e masani ona oo i tulaga mago.

O nisi o aafiaga tetele i Initonesia e aofia ai:

1. Lāmala ma le tuai o le vaitau timuga
E mafai e le El Niño ona suia le amataga o le vaitau timuga ma fa'aumiumi ai le vaitau mago. O le i'uga, e fa'aitiitia ai le maua o le vai, fa'aitiitia ai le tafe o vaitafe, ma e le mafai ai ona fa'atumuina lelei tane vai.

2. Faʻateleina o le lamatiaga o afi o vaomatua ma fanua
E faigofie ona mu le vao ona o le mago. I nisi o tausaga malolosi o le El Niño, e mafai ona faateteleina afi i le laueleele peatland, ma mafua ai le puao e aafia ai itulagi ma atunuu. E le gata i aafiaga tau le siosiomaga, ae faapea foi i le soifua maloloina ma le tamaoaiga.

FAITAU FOI  Le auala e fausia ai mauga

3. Fa'alavelaveina o fa'ato'aga ma le saogalemu o mea'ai
O le suia o mamanu o timuga e mafai ona faʻalavelaveina ai kalena o le totoina. O le araisa, sana, ma faʻatoʻaga e vaivai i le le lava o le vai i nisi o laʻasaga o le tuputupu aʻe. Afai e le taulimaina, e ono faʻaitiitia le gaosiga ma ono siʻitia ai tau o meaʻai.

4. Aafiaga i faigafaiva
E mafai e suiga i le vevela o le sami ma le tafe o le vai ona aʻafia ai le salalau o iʻa. Atonu e faʻamalosia faifaiva e malaga mamao atu i le sami pe fetuʻunaʻi a latou vaitau fagota. E le gata i lea, o suiga i siʻosiʻomaga o le sami e mafai ona aʻafia ai le fua o faʻatoʻaga iʻa.

A'afiaga o le El Nino i isi itulagi

I tua atu o Initonesia, e iai fo'i aafiaga tāua o El Nino:

– Amerika i Sisifo i Saute (Peru, Ecuador): e masani ona oo i ai timuga mamafa, lologa ma sologa ona o le vai mafanafana e faateleina ai le liu suavai ma le faaputuputuina o ao.
– Ausetalia: e masani ona a'afia i lāmala ma galu o le vevela, ma fa'ateleina ai le lamatiaga o mu o le vaomatua.
– Iunaite Setete i Saute: o nisi o mea tutupu i le El Niño e mafai ona faateleina ai le timuga i nisi o vaitau, ae o isi itulagi e mafai ona oo i ai suiga tetele o le vevela.
– Aferika i Sasaʻe ma Aferika i Saute: e eseese aafiaga; o nisi o eria e ono oo i le lāmala, ae o isi e ono oo i le faateleina o timuga, e fuafua i le vaitau ma fegalegaleaiga ma isi faiga o le tau.

El Nino, La Nina, ma le Suiga o le Tau: O le ā le Eseesega?

E masani ona fa'atasi El Niño ma La Niña, o le vaega fa'afeagai o le ENSO. I le taimi o le La Niña, e malulu le vevela o le sami i le itu i sasa'e-tutotonu o le Pasefika nai lo le masani, e fa'amalosia matagi fefa'ataua'iga, ma e masani ona sui nofoaga o timuga agai atu i le itu i sisifo o le Pasefika. Mo Initonesia, e masani ona feso'ota'i le La Niña ma timuga maualuga ma le fa'ateleina o le lamatiaga o lologa.

I le taimi nei, o suiga o le tau o se aga masani i le lalolagi atoa i se taimi umi, o le si'itia tele lea o le vevela o le Lalolagi ona o le fa'asalalauina o kasa fa'avevela. O El Niño ma La Niña o ni suiga fa'alenatura e tutupu soo. E ui ina eseese, ae e mafai e suiga o le tau ona a'afia ai le auala e lagona ai aafiaga o El Niño. Mo se fa'ata'ita'iga, a maualuga le vevela o le lalolagi, e mafai ona sili atu ona ogaoga galu vevela o El Niño, ma e mafai ona fa'ateleina le lamatiaga o afi ona o tulaga mago i nisi o nofoaga.

FAITAU FOI  Fegalegaleaiga i le va o tagata ma le siosiomaga

Ae ui i lea, e lē o faʻalavelave uma o le tau e mafai ona tuʻuaʻia saʻo i le El Niño. E masani ona manaʻomia suʻesuʻega faasaienisi e iloa ai le sao o le El Niño pe a faʻatusatusa i isi mea.

Fa'aitiitia ma Fetuuna'iga: Fa'aitiitia o le Lamatiaga o A'afiaga o le El Niño

Ona e mafai ona vavaloina le El Niño i ni masina a'o le'i oo i le taimi e ala i le mata'ituina o le vevela o le sami ma le ea, e taua tele ai fuafuaga e fa'amoemoe ai. O fuafuaga e ono aofia ai:

– Pulega o punaoa o le vai: saunia o nofoaga e teu ai vai, faaleleia atili o tane vai, ma faaleleia atili faiga e faasūsū ai ina ia sili atu ona lelei.
– Fetuunaiga o le kalena totō: filifilia o ituaiga laʻau e teteʻe i le lāmala, faʻatulagaina o taimi totō e faʻatatau i tala o le tau, ma le faʻavasegaina o oloa.
– Puipuiga mai afi i vaomatua ma fanua: leoleoga, fa'asusuina o fanua peat, fa'asa ona susunuina, ma le sauniuni vave mo le tineia o afi.
– Puipuiga o le soifua maloloina lautele: vaʻavaʻai muamua i le aʻafiaga o le asu, tuʻuina atu o auaunaga tau soifua maloloina, ma le faʻalauiloaina o tulaga lamatia o le leai o se vai i taimi o le vevela tele.
– Fa'amatalaga faigofie ona maua e uiga i le tau: lapataiga vave ma a'oa'oga fa'alaua'itele e faia ai fa'ai'uga sili atu ona atamai i totonu o aiga ma pisinisi.

Fa'ato'a

O le El Niño o se mea masani e tupu soo ma e aʻafia ai le tau i le lalolagi atoa e ala i suiga o le vevela o le sami ma le tafega o le ea i le Vasa Pasefika. E lautele ona aafiaga, e amata mai i le lāmala ma faʻalavelave faʻatoʻaga i suiga tetele i mamanu o timuga i isi itulagi. Mo Initonesia, e masani ona fesootaʻi El Niño ma vaitau mago, faʻateleina le lamatiaga o afi o vaomatua ma fanua, ma luʻitau i le saogalemu o meaʻai ma le vai.

Faatasi ai ma le faaleleia atili o le mataituina o le tau, e mafai moni lava ona faaitiitia aafiaga o le El Niño e ala i le fetuunaiga talafeagai. O le sauniuniga e faavae i faamaumauga e taua tele: malamalama i faailoilo o le tau, fetuunaiga o gaoioiga tau tamaoaiga ma agafesootai, ma faamalosia le pulega o le siosiomaga. E ui atonu e le mafai ona puipuia le El Niño, ae e mafai ona pulea ona tulaga lamatia e puipuia ai nisi mea e leiloa.

Taofi faamatalaga