Talafaasolopito o le Atinaʻeina o le Aʻoaʻoga Faʻa-Atomika

Talafaasolopito o le Atinaʻeina o le Aʻoaʻoga Faʻa-Atomika

Talu mai aso anamua, sa taumafai tagata e malamalama i le natura autū o mea o loʻo fausia ai le atulaulau. O le manatu autū na aliaʻe mai i lenei sailiga o le manatu o le "atomo." O le upu "atomo" e sau mai le upu Eleni "atomos," o lona uiga "e le mafai ona tipiina." O le malaga umi o le aʻoaʻoga faʻa-atomo o se tala mataʻina e aofia ai le tele o tagata mafaufau ma saienitisi sili i le talafaasolopito atoa.

1. Mafaufauga Muamua

O mafaufauga tuai e uiga i atomu e mafai ona toe su'eina i tua i le seneturi lona 5 T.L.M. i Eleni anamua, lea na atiina ae ai e faifilosofia e pei o Leucippus ma lana tamaititi a'oga, o Democritus, le manatu o mea uma e aofia ai ni vaega laiti e feso'ota'i vavalalata, lea na latou ta'ua o "atomos." Na talitonu Democritus o nei atomu o lo'o i ai i se avanoa e le mafai ona vaeluaina, e fealua'i saoloto ma e eseese foliga ma le tele. Peita'i, o lenei manatu sa na'o ni manatu fa'apitoa, e leai se fa'avae i fa'ata'ita'iga fa'asaienisi, ma na taliaina e ni nai faifilosofia i lena taimi.

2. Tausaga Pogisa ma le Toe Ala Mai

Mo le faitau afe o tausaga talu mai le vaitaimi o Eleni anamua, sa tumau pea manatu fa'a-atomika, ona o isi faifilosofia lauiloa, e pei o Aristotle, o ē na fautuaina se a'oa'oga ese e uiga i meafaitino. Sa talitonu Aristotle o mea uma e aofia ai elemene autu e fa: eleele, vai, ea, ma le afi. Sa matuā tāua ana manatu ma sa lē amana'iaina ai le a'oa'oga fa'a-atomika a Democritus mo le tele o seneturi.

E leʻi oo i le seneturi lona 17 ma le 18, i le vaitaimi e taʻua o le Enlightenment, na amata ai e saienitisi ona toe suʻesuʻeina le natura autū o meafaitino. O le faʻafouina o meafaigaluega sili atu ona lelei i fale suʻesuʻe ma faʻataʻitaʻiga sili atu ona saʻo na amata ai ona maua ni faʻamaoniga e lagolago ai le manatu e mafai ona aofia ai meafaitino i ni vaega laiti ma eseese.

3. Amataga o le seneturi lona 19: John Dalton

O se suiga tele i le mataupu faavae o le atomika na tupu i le amataga o le seneturi lona 19, faafetai i le tagata kemisi Peretania o John Dalton. Na atiae e Dalton le mataupu faavae o le atomika e faavae i luga o taunuuga o ana faataitaiga o vailaau ma tulafono faavae ua lauiloa o le kemisi. I le 1808, na ia lolomiina ai le “Dalton’s Atomic Theory,” lea na fautuaina ai ni nai manatu taua:

FAITAU  Malosiaga Fete'ena'i Tumau ma le Malosiaga Kinetic

1. O mea uma lava e aofia ai atomu e le mafai ona vaevaeina.
2. E tutusa le lapo'a, mamafa, ma isi meatotino o atoma o se elemene.
3. E eseese uiga o atomu o elemene eseese.
4. O se tali fa'akemikolo o se toe fa'atulagaina lea o atomu e fausia ai ni mea fou.

Na faʻalauiloa foʻi e Dalton le manatu o le mamafa faʻatatau o le atomika ma taʻua ai o atomi o se elemene e iai se mamafa tutusa. O lenei aʻoaʻoga o se laʻasaga tele i luma aua na faʻaopoopoina ai le faʻamaoniga faʻamatematika ma faʻataʻitaʻiga i le manatu o atomi.

4. Mauaina o Eletise: JJ Thomson

I le faaiuga o le seneturi lona 19, na faia ai e le fisiki Peretania o J.J. Thomson le isi laasaga i le atinaeina o le teoria atomika. I le 1897, e ala i se faasologa o faataitaiga e faaaoga ai se paipa ave cathode, na maua ai e Thomson ni vaega subatomic e laiti ifo nai lo atoms, lea na mulimuli ane ta’ua o electrons.

Na fautuaina e Thomson le faʻataʻitaʻiga o le "Plum Pudding" o le atomu e faʻamatalaina ai lona fausaga. I lenei faʻataʻitaʻiga, o atomu na faʻaalia o ni polo e molia lelei ma ni eletise leaga na salalau solo, e pei o vine mago i totonu o se pudding. E ui e leʻi atoatoa le saʻo o lenei faʻataʻitaʻiga, o le mauaina o eletise na faʻaalia ai e le o ni mea laiti ia atomu, o ni vaega e le mafai ona vaeluaina, ma na faʻaosofia ai nisi suʻesuʻega i le fisiki atomu.

5. Fa'ata'ita'iga Atomika a Rutherford

I le 1909, na faia ai e Ernest Rutherford, o se tamaitiiti aʻoga a J.J. Thomson, se faʻataʻitaʻiga lauiloa e faʻaaoga ai vaega alpha e suʻesuʻe ai le fausaga o le atomika. I le faʻataʻitaʻiga, na faʻamumuina ai e Rutherford vaega alpha i se pepa manifinifi o le auro ma mataʻituina o latou ala.

O taunuuga o suʻega na faʻaalia ai o le tele o vaega alpha na ui atu i totonu o le pepa e aunoa ma le feliuliuaʻi, ae o nisi vaega na toe oso i tua. O lenei sailiga na luʻitauina ai le faʻataʻitaʻiga o le "Plum Pudding" ma na taʻitaʻia ai Rutherford e fautuaina se faʻataʻitaʻiga fou lea e aofia ai le atomu i se nucleus laʻititi, mafiafia, ma lelei le mamafa i le ogatotonu, faʻatasi ai ma electrons e feoaʻi solo i le nucleus i le avanoa gaogao. Na lauiloa lenei faʻataʻitaʻiga o le faʻataʻitaʻiga faaniukilia o le atomu ma o se alualu i luma tele i le malamalama i le fausaga atomu.

FAITAU  Su'esu'ega o Mea Fa'alenatura

6. Fa'ata'ita'iga Atomika a Bohr

I le 1913, na fautuaina ai e le fisiki Tenimaka o Niels Bohr se faʻataʻitaʻiga fou o le atomika e faʻavae i luga o le teoria o le kuantum. Na faʻalauiloa e Bohr le manatu e faʻapea o eletise e taamilo i le nucleus i ni tulaga faʻapitoa o le malosi, poʻo ni atigi, ma e naʻo ni vaega patino e mafai ona tumau ai eletise e aunoa ma le leiloa o le malosi. A feoaʻi eletise i le va o nei tulaga o le malosi, latou te mitiia pe faʻasaʻolotoina le malosi i le tulaga o photons.

Na faʻamatalaina ma le manuia e le faʻataʻitaʻiga a Bohr le faʻasologa o le haitorosene, ae sa i ai lava ona tapulaʻa. Ae ui i lea, o se laʻasaga taua tele i le atinaʻeina o le aʻoaʻoga faʻaonaponei o le atomika, aua na tuʻufaʻatasia ai manatu faʻa-kuantum ma le fausaga faʻa-atomika.

7. Mekanika Kuantum ma le Faʻataʻitaʻiga Atomika Faʻaonaponei

I le vaitau o le 1920, o isi atina'e i le quantum mechanics na maua ai se malamalamaga loloto i amioga a vaega subatomic. O saienitisi e pei o Werner Heisenberg, Erwin Schrödinger, ma Paul Dirac na fautuaina ni fa'atulagaga fa'amatematika e sili atu ona sa'o e fa'amatala ai amioga a electrons i atoms.

O le faʻataʻitaʻiga faʻaonaponei o le atomika, ua taʻua o le faʻataʻitaʻiga faʻamekanika kuantum poʻo le faʻataʻitaʻiga ao eletise, e aveese ai le manatu o Bohr e uiga i orbitals tumau. Nai lo lena, o electrons i totonu o se atomu e faʻamatalaina e galuega faatino o galu e tuʻuina atu ai avanoa i vaega patino o loʻo siomia ai le nucleus, e taʻua o orbitals.

8. Mauaina o Nucleons ma Isi Vaega

I le mulimuli ai i le faʻataʻitaʻiga atomika a Bohr, o isi suʻesuʻega na maua ai nisi malamalamaga i le fausaga atomika. I le 1932, na maua ai e James Chadwick le neutron, o se vaega subatomika e leʻi molia o loʻo i totonu o le nucleus faʻatasi ma protons. O lenei suʻesuʻega na faʻamatalaina ai eseesega i le mamafa atomika e le mafai ona faʻamatalaina e naʻo protons ma electrons.

O le atinaʻeina o tekinolosi o le faʻavavevaveina o vaega na faʻafeiloaʻi mai ai foʻi ia i tatou isi vaega subatomika, e pei o quarks ma gluons, o vaega autū ia o protons ma neutrons. Na tatalaina ai se vaitau fou i le fisiki o vaega ma fesoasoani ia i tatou e malamalama o atoms, e pei ona vaʻaia e Democritus, e sili atu ona lavelave nai lo le mea na tatou mafaufauina.

FAITAU  Tulafono Muamua ma le Tulafono Lona Lua o le Thermodynamics

I'uga

O le talafaasolopito umi o le aʻoaʻoga faʻa-atomika, mai mafaufauga faʻafilosofia Eleni anamua i suʻesuʻega faʻataʻitaʻi ma le aʻoaʻoga faʻa-kuantum i aso nei, ua faʻaalia ai le natura feliuliuaʻi o le sailiga a tagata soifua e malamalama i le atulaulau. Mai foliga faigofie ma sili ona le mafai ona gauia i fausaga faigata e oo lava i ni vaega laiti o le atomika, ua alualu i luma le aʻoaʻoga faʻa-atomika i le aluga o taimi, faʻatasi ai ma le faʻavae faʻasaienisi o loʻo faʻalauteleina pea. O lo tatou malamalama i atoms e le gata ina suia ai le kemisi ma le fisiki ae ua tatalaina ai foi le faitotoa i tekinolosi ma mea fou e faʻatulaga ai le lalolagi i aso nei.

Taofi faamatalaga