Le Sao o Voltaire i Filosofia
O Voltaire (1694–1778) o se tasi o tagata sili ona tāua i le vaitaimi o le Malamalama i Europa. O lona igoa moni o François-Marie Arouet, ae sa sili atu ona lauiloa o ia i lona igoa tusitusi "Voltaire," lea na avea ma faailoga o le lototele faalemafaufau, faitioga ogaoga o le pule sauā, ma le puipuiga o le saolotoga o mafaufauga. E ui lava e masani ona manatu Voltaire o se "faifilosofia faatulagaina lelei" e itiiti ifo nai lo Immanuel Kant po o René Descartes, o lana sao i filosofia o loo taoto i lana matafaioi o se tagata e faagaoioia manatu: na ia faafaigofieina manatu faigata mo tagata lautele, suia le auala e vaai ai le sosaiete i lotu, le malo, ma le malamalama, ma faalauiloa se aganuu mafaufau lelei lea e manaomia ai le onosai.
Voltaire ma le agaga o le Malamalama
O Voltaire o se tagata e atoatoa lona faʻatusaina o le Malamalama: o le talitonuga e mafai e le mafaufau, saienisi, ma le saʻolotoga ona faʻaleleia atili le soifuaga lautele. Sa soifua o ia i se taimi na malosi pea le faatosinaga a Falani i le pule atoatoa a le tupu ma le pule a le ekalesia. I lena tulaga, o le manatu o le saʻolotoga o mafaufauga e le na o se aʻoaʻoga, ae o se tulaga faʻapolokiki ma amio mama. Sa talitonu Voltaire e le mafai ona alualu i luma tagata pe afai e faʻaauau pea ona pulea le sosaiete e le talitonuga faʻavae, le faʻasaʻolotoina o tagata, ma le fefe. O le mea lea, o lona lototele e fesiligia ai le pule o lana sao taua lea: na ia faʻatupuina se agaga faitio lea o le a mulimuli ane avea ma faʻavae o filosofia faʻaonaponei, aemaise lava i vaega o amioga mama ma filosofia faʻapolokiki.
Faitioina o talitonuga fa'avae ma le fa'apito
O se tasi o sao sili a Voltaire o lana faitioga lea i le fa'apito fa'alelotu. E le'i teena atoatoa e ia le lotu, ae na tete'e i lona fa'aaogaina sese e fai ma fa'amaoniga o le sauā ma le fa'asauā. I le tele o tusitusiga, aemaise lava i tusitusiga e uiga i le fa'apalepale, na fa'amaonia ai e Voltaire e masani ona le mafua mai feeseeseaiga a tagata i le fa'atuatua lava ia, ae o fa'amaoniga fa'asauā ma le le mafaufau o le upu moni.
O se galuega e masani ona fesootaʻi ma lenei autu o le Traité sur la tlérance (Tusitusiga e uiga i le Onosaʻi). Na tusia e Voltaire i le mataupu a Jean Calas, o se Porotesano na fasiotia faʻasolitulafono i Falani. Na ia faʻaaogaina lenei mea na tupu e faʻaalia ai le auala e mafai ai e le faʻailoga tagata ma le faʻapito ona faʻavaivaia le tulafono ma le lagona o le faʻamasinotonu. O lenei mea e faʻaalia ai le sao faʻafilosofia a Voltaire: na ia aumaia talanoaga tau amio mai le tulaga faʻalemafaufau i totonu o le lautele, ma faia ai mataupu e uiga i le onosaʻi ma le faʻamasinotonu e mafai ona finauina ma le mafaufau e le lautele.
Puipuiga o le saolotoga o le fa'aalia o manatu
E masani ona fesootaʻi Voltaire ma le manatu o le saolotoga o le tautala. E ui o le upusii lauiloa, "Ou te le fiafia i mea e te fai mai ai, ae o le a ou puipuia seʻia oo i le oti lou aia tatau e fai atu ai," e le o se laina ua faamaonia na ia tusia, ae o loo puʻeina ai le agaga o ona mafaufauga. Sa feagai pea Voltaire ma le taofia o tagata, faafalepuipuiina, ma le faaaunuua ona o ana tusitusiga. O nei aafiaga na faamalosia ai lona manatu o le saolotoga o le tautala o se tulaga manaomia mo le faaleleia atili o le sosaiete.
O lana sao fa'afilosofia iinei e le na'o le lagolago tau amio, ae o le fa'avaeina o se aganu'u o finauga: na ia fa'amalosia tagata e fa'amasino manatu e fa'avae i luga o le mafaufau, ae le o le tulaga fa'aagafesootai po'o le pule a i latou e fa'aalia. I le aga masani o filosofia fa'apolokiki fa'aonaponei, o le sa'olotoga e fa'aalia ai manatu e taua tele i le fa'atemokalasi ma le atina'eina o le saienisi. Na fesoasoani Voltaire e fa'amamafa o sea sa'olotoga e le o se mea taugata, ae o se mea e mana'omia e le lautele.
Le Atua ma le vaaiga i le Atua
I mataupu fa'alelotu ma fa'afilosofia, sa aga'i atu Voltaire i le deism: o le talitonuga o lo'o soifua le Atua o le foafoa mafaufau o le atulaulau, ae e le fa'aauau pea ona fa'alavelave i le lalolagi e ala i vavega po'o tulafono fa'alotu faigata. Sa ia teena le ateism i ni nai taimi, aua mo ia o le leai o se talitonuga i "mataupu fa'avae tau amio" e mafai ona tatala ai le ala i le nihilism, e ui lava sa ia faitioina malosi fo'i fa'alapotopotoga fa'alelotu fa'api'opi'o.
I le tusi o Candide, mo se faʻataʻitaʻiga, o loʻo faʻatauemu ai Voltaire i le faʻamoemoe faʻaletino—o le manatu o lenei lalolagi o le “lalolagi sili lea o lalolagi uma e mafai ona i ai”—e masani ona fesootaʻi ma filosofia a Leibniz. E ala i le faʻatauemu, na te faʻaalia ai le auala e foliga valea ai le aʻoaʻoga o se lalolagi atoatoa pe a feagai ma mafatiaga moni, faʻalavelave, taua, ma le faʻamasinoga le tonu. O iinei, o lana sao o se faitioga faʻapitoa: na te lapataʻia mai le lamatiaga o faiga mafaufauga e matuaʻi lelei ma faʻamoemoe e le amanaʻiaina mea moni.
Fa'ata'ita'iga fa'atino ma fa'ata'ita'iga fa'aagafesootai
E leʻi avea Voltaire ma se tagata mafaufau na ia atiina ae se faiga fou faʻalemafaufau. Sa sili atu lona vavalalata ma le "faʻataʻitaʻiga moni": o le faʻaaogaina o le mafaufau e iloilo ai faiga faʻavae, tū ma agaifanua, ma faʻalapotopotoga faʻaagafesootai. Sa matua faʻatosinaina foʻi o ia e tagata Peretania—ae maise lava John Locke ma Isaac Newton. E ala i ana Lettres philosophiques (Tusi Faʻafilosofia), na faʻalauiloa ai e Voltaire i tagata Farani le faʻataʻitaʻiga a Locke ma le manuia o le saienisi a Newton. Sa ia viia se auala e faʻavae i luga o le matauina, faʻataʻitaʻiga, ma se uiga masalosalo i tagi e le mafai ona faʻamaonia.
Sa tāua tele lenei sao auā na fesoasoani Voltaire e sui le naunautaʻiga faʻalemafaufau a Europa mai finauga faʻaleaʻoaʻoga i se auala faʻasaienisi. Na ia faʻafesoʻotaʻi filosofia ma le saienisi ma le soifuaga lautele, ma faʻalauiloa le talitonuga e tatau ona aoga ma faʻatuatuaina le poto.
Faitioina o le pule ma le amioletonu faaletulafono
I filosofia faapolokiki, ua lauiloa Voltaire o se tagata faitioina le pule atoatoa ma le le faamasinotonu o faalapotopotoga faaletulafono. Sa tetee o ia i le faaaogaina o sauaga, faasalaga le alofa, ma faamasinoga e aafia i le faailoga tagata faalelotu. E le mafai ona ta’ua o ia o se tagata faatemokalasi i le uiga faaonaponei, aua i nisi o itu sa ia talitonu o le "malamalamaaga" e manaomia pea ona taialaina e le vasega a’oa’oina. Peitai, sa taua pea ana sao: sa ia faalauiloa le pule a le tulafono, le toe fuata’iga o faamasinoga, ma le puipuiga o aia tatau a tagata taitoatasi.
Na faʻataʻitaʻi foʻi e Voltaire le auala e mafai ai e tagata atamamai ona galulue e pei o le "lotofuatiaifo lautele." Na ia faʻaaogaina lona lauiloa ma le poto o lana tusitusiga e faʻamalosia ai faʻalapotopotoga malolosi ina ia sili atu le tonu. O lenei ituaiga o agaifanua faʻapitoa o le atamai o le a avea ma vaega taua o le sosaiete faʻaonaponei, lea e avea ai le aufaasālalau, tagata aʻoga, ma tagata faʻatino ma mea e siaki ai le pule.
Satire o se metotia fa'afilosofia
O le tulaga ese o Voltaire o loo taoto i lana metotia: na ia faaaogaina le taufaalili, le ulagia, ma le faamatala tala e faailoa atu ai faitioga faafilosofia. I Candide ma le tele o isi tamaitusi, na ia faaalia ai e mafai e le malie ona avea ma auupega atamai aoga. Na mafai ai e le taufaalili ona faʻaalia e Voltaire feeseeseaiga faʻaagafesootai e aunoa ma le tusiaina o se tusitusiga faafilosofia faigata. I lenei auala, na ia oʻo atu ai i se aofia lautele ma faʻasalalau atu manatu o le Malamalama i tua atu o liʻo faʻaleaʻoaʻoga.
I se tulaga fa'afilosofia, o le tala taufa'ase'e a Voltaire o lo'o a'oa'oina ai o le sailiga o le upu moni e mana'omia ai le lotomaulalo ma le naunau e 'ata i fa'amatalaga fa'amaualuga. Na te fa'amalosia le masalosalo lelei: e le o le masalosalo e teena ai upu moni uma, ae o le masalosalo e mana'omia ai fa'amaoniga, tumau, ma le agaalofa i le fa'atinoina.
I'uga
O le sao o Voltaire i filosofia e leʻi faʻavae i le atinaʻeina o ni aʻoaʻoga tetele ma faʻatulagaina, ae o le faʻatuina o se siosiomaga faʻalemafaufau lea na mafai ai e filosofia faʻaonaponei ona manuia. Na ia lagolagoina le onosaʻi, saolotoga o le faʻaalia o manatu, toe fuataʻiga faʻaletulafono, ma le faʻaaogaina o le mafaufau o se meafaigaluega e faitio ai aʻoaʻoga faʻavae ma le faʻaaogaina sese o le pule. E ala i lana deism ma le faitioina o le faʻamoemoe faʻaletino, na ia faamanatu mai ai ia i tatou e tatau i filosofia ona feagai ma le mea moni, ae le na o le malolo i totonu o se faiga tapuni o manatu. Faatasi ai ma lana taufaalili maai, na faʻaolaola ai e Voltaire manatu faʻafilosofia, faʻalatalata, ma talafeagai i le sosaiete.
E oo mai i le aso, o loo tumau pea le taua o Voltaire o se faailoga o le mafaufau lototoa: na ia faaalia ai o filosofia e le na o se sailiga faaleaoaoga, ae o se tauiviga tau amio e puipuia ai le mamalu o le tagata e ala i le mafaufau, saolotoga, ma le onosai. Afai o le Malamalama o le taumafaiga a le tagata soifua e tulaʻi mai le "pogisa" o le valea ma le fefe, o lona uiga o Voltaire o se tasi o ona malamalama susulu sili ona faatosina.