O le manatu o lotu i filosofia

O le Manatu o Lotu i Filosofia

O le lotu o se tasi o mea ua leva ma sili ona tāua i le talafaasolopito o tagata. E faʻaalia i talitonuga, tū ma aga, faʻalapotopotoga, ma e oʻo lava i aafiaga faaleagaga e faigata ona faʻamatalaina i gagana masani. I le olaga faʻaagafesootai, e mafai e lotu ona avea ma puna o tulaga taua tau amio, faʻasinomaga faʻatasi, ma se malosiaga e faʻamalosia ai suiga. Peitaʻi, e mafai foʻi e lotu ona laga ni fesili taua: o le a le faʻavae talafeagai mo talitonuga faʻalelotu? E faʻapefea ona tatou malamalama i le Atua, faʻaaliga, ma aafiaga faaleagaga? O iinei e amata ai le filosofia. E le suitulaga le filosofia i le lotu, ae e saili e malamalama, tofotofoina, ma faʻamatalaina manatu faʻalelotu i se auala mafaufau loloto ma finauga.

1. O le ā le uiga o le “Lotu” mai se vaaiga faafilosofia?

I filosofia, e lē gata ina malamalama i le lotu o se tuufaatasiga o sauniga po o tulafono tau amio, ae o se faiga o uiga e taliina ai fesili sili ona taua: o fea e sau ai tagata, o le a le faamoemoega o le olaga, ma le auala e tatau ona ola ai tagata. O le mea lea, e masani ona talanoaina e filosofia le lotu i ni vaega eseese: (1) le itu fa'aletino—e uiga i le mea moni aupito maualuga (Atua, le Silisili Ese); (2) le itu epistemological—e uiga i punaoa o le malamalama faalelotu (faaaliga, mafuaaga, aafiaga); (3) le itu tau amio—e uiga i tulaga faatauaina ma amioga; ma le (4) le itu o le olaga—e uiga i le uiga, mafatiaga, faamoemoe, ma le faaolataga.

E fa'avasega fo'i e faifilosofia le va o le "lotu o se fa'alapotopotoga" (a'oa'oga aloa'ia, tulafono, fa'alapotopotoga) ma le "lotu o se aafiaga" (maofa, gaua'i, po'o se feiloa'iga i totonu). E taua tele lenei eseesega aua o faitioga fa'afilosofia e fa'atatau i nisi taimi i faiga fa'avae, nai lo le totonugalemu o aafiaga fa'alelotu. I se isi faaupuga, e taumafai filosofia e su'esu'e: o le mea e ta'ua o le "lotu" o se talitonuga, o se gaioiga, o se aafiaga, po'o se tu'ufa'atasiga o mea uma e tolu?

2. Filosofia o Lotu: O se Avanoa mo Talanoaga i le va o le Faatuatua ma le Mafaufau

O le lala o filosofia e suʻesuʻeina faapitoa ai lotu e taʻua o le filosofia o lotu. O lona taulaʻiga e lē o le fuafuaina po o le fea lotu e moni, ae o le suʻesuʻeina o manatu, finauga, ma taunuuga o talitonuga faalelotu. O le filosofia o lotu e masani ona taliina fesili e pei o le: e mafai ona faʻamaonia le i ai o le Atua? O le a le sootaga a le Atua ma le lalolagi? Pe talafeagai vavega? E faʻapefea ona faʻamatalaina le faʻafitauli o le leaga i totonu o le talitonuga faʻalelotu? Pe anoa le gagana e uiga i le Atua?

FAITAU  Faatusatusaga i le va o Kant ma Hegel

I le agaifanua faafilosofia i Sisifo, o le talanoaga i le va o le faatuatua ma le mafaufau sa i ai mai Eleni anamua seia oo mai i le vaitaimi nei. O Plato ma Aristotle, mo se faataitaiga, na saunia le ala mo talanoaga e uiga i le "Lelei" po o le "Leai se Gaoioi," lea na musuia ai le teololosi faafilosofia. I le agaifanua faa-Isalama, o faifilosofia e pei o al-Farabi, Ibn Sina, ma Ibn Rushd na atiina ae se tuufaatasiga i le va o faaaliga ma le mafaufau lelei. O la latou sini e le o le faavaivaia o le faatuatua, ae o le fausiaina lea o se faavae faamalamalamaga manino mo le paia, valoaga, ma le faatulagaga tau amio.

3. Manatu o le Atua: Atua, Atua, ma le Panteism

O se tasi o autū autū i le manatu o le lotu i filosofia o le manatu lea o le Atua. I le talitonuga fa'alelotu, ua malamalama i le Atua o se tagata e silisili ese o lē na foafoaina, lagolagoina, ma a'afia i le talafaasolopito o tagata. E masani lenei mea i lotu fa'a-Aperaamo. I le talitonuga fa'alelotu, ua lauiloa le Atua o le na foafoaina, ae a uma ona foafoaina le lalolagi, ua le toe fa'alavelave mai o Ia; ua fa'agaoioia le lalolagi e tusa ai ma tulafono fa'alenatura. Na alia'e malosi le talitonuga fa'alelotu i le taimi o le Malamalama, ina ua fa'amamafa e tagata mafaufau le mafaufau lelei ma le fa'atulagaga o le natura.

E iai foʻi le pantheism, lea e vaʻaia ai le Atua e tutusa ma le atulaulau poʻo le atoatoa ona i ai i totonu. E le pei o le theism, lea e faʻamamafa ai le silisili ese o le Atua, o le pantheism e faʻamamafa ai le immanence. O isi eseesega, e pei o le panentheism, e taumafai e faʻafetaui ia mea e lua: o le lalolagi o loʻo i ai "i totonu" o le Atua, ae o loʻo tumau pea le lautele o le Atua nai lo le lalolagi.

O nei manatu eseese e aʻafia ai le auala e malamalama ai i lotu. O le talitonuga i le Atua e masani ona faamamafaina le tatalo, vavega, ma se mafutaga patino ma le Atua. O le talitonuga i le Atua e faamamafaina ai amioga tatau ma le faatulagaga o le atulaulau. O le talitonuga i le Atua e masani ona faafaileleina ai se uiga faaleagaga e latalata i le natura ma le lotogatasi o le olaga.

4. Finauga Fa'afilosofia mo le I ai o le Atua

Na fa'atulaga e filosofia fa'alelotu masani ni finauga eseese mo le i ai o le Atua. O le finauga fa'ale-ontological (Anselm's) o lo'o fa'apea mai o le Atua, o le "sili ona mafaufauina," e tatau ona i ai, aua o le i ai e manatu e sili atu ona atoatoa nai lo na o se manatu. O le finauga fa'ale-komepiuta (Aquinas's) e amata i le mea moni e iai le gaioiga, mafua'aga, po'o le fa'alavelave i le lalolagi, ona fa'ai'u lea i le mana'omia o se mafua'aga muamua po'o se mea e mana'omia. I le taimi nei, o le finauga teleological e fa'asino i le fa'atonuga ma le fa'amoemoega i le natura, lea e manatu e fa'asino i se tagata mamanu atamai.

FAITAU  Socrates ma le metotia a Socrates

I le vaitaimi faʻaonaponei, ua faitioina lenei finauga. O Immanuel Kant, mo se faʻataʻitaʻiga, na finau e le mafai ona vaʻaia le olaga o se meatotino e faʻaopoopo i se manatu; o lea la, o le finauga faʻale-ontological e faʻafitauli. Peitaʻi, na talitonu foʻi Kant o lotu e iai sona sao i le tulaga tau amio: o manatu o le Atua, saolotoga, ma le ola pea e fesoasoani e lagolago se olaga tau amio. O lenei finauga e faʻaalia ai e le o maua e filosofia se tali e tasi, ae e faʻamauoa ai le auala e iloilo ai talitonuga ma le mafaufau lelei.

5. O Le Faafitauli o le Amioleaga ma le Mafatiaga

O se tasi o faitioga sili ona malosi i le talitonuga faalelotu o le faafitauli lea o le leaga: afai o le Atua e pule aoao ma agalelei i mea uma, aisea ua i ai le leaga ma le mafatiaga? Ua tali atu filosofia i ni auala eseese. O le talitonuga faa-Kerisiano e faapea o le leaga e mafua mai i le saolotoga o le tagata; a aunoa ma le saolotoga, e leai se alofa po o se amio mama moni. O isi auala e vaai i le mafatiaga o se ala i le faia o agaga, lea e tuputupu ae ai tagata e ala i luitau. E iai foi le manatu e faapea e le mafai ona malamalama i mafuaaga paia uma mai se vaaiga faatapulaaina faaletagata.

E ui e le o atoatoa ona faamalieina, o lenei talanoaga o loʻo faʻaalia ai le auala e tofotofoina ai e filosofia le tumau o se talitonuga. E le gata ina mafaufauina le lotu i tu ma agaifanua, ae faʻapea foi i lona mana e faʻamatalaina ai mea moni o le tagata.

6. Faaaliga, Faatuatua, ma le Malamalama

O le manatu o le lotu e aʻafia ai foʻi fesili faʻale-epistemolo: e faʻapefea ona iloa e tagata mataupu faʻalelotu? I tū ma aga faʻalelotu, o faʻaaliga e vaʻaia o le puna autu. Ae o le fesili a filosofia: e faʻapefea ona iloa le eseesega o faʻaaliga mai le faʻauigaga a tagata? O le a le tele e mafai ai e le mafaufau ona faʻamasinoina tagi o faʻaaliga? O iinei e tulaʻi mai ai le finauga i le va o le mafaufau loloto, lea e faʻamamafa ai le mafaufau, le faʻataʻitaʻiga o mea moni, lea e faʻamamafa ai le poto masani, ma le fideism, lea e faʻamamafa ai le faʻatuatua o le faavae autu.

O nisi o tagata mafaufau i aso nei e faamamafaina le aafiaga faalelotu o se ituaiga tulaga ese o le malamalama—e le na o faamatalaga lagona, ae o se aafiaga e loloto lona uiga. O William James, mo se faataitaiga, na talanoaina le tele o aafiaga faalelotu ma lo latou aafiaga i le olaga. Peitai, ua tulaʻi mai foi faitioga: e mafai ona eseese aafiaga faaletagata lava ia ma e le o taimi uma e mafai ona faamaonia faalauaitele. Mulimuli ane, ua atiae e filosofia ni auala e iloilo ai nei aafiaga e ala i lo latou tutusa, aafiaga tau amio, ma le ogatasi ma le aafiaga lautele o le tagata.

FAITAU  O le ā le filosofia fa'apitoa?

7. Le Gagana o Lotu: Faailoga, Faatusatusaga, ma Mealilo

E masani ona taʻua e le gagana faalelotu le Atua i faaupuga faaletagata: "E faafofoga i mea uma," "e toʻasā," "e alofa." E fesili filosofia pe o lenei gagana o se gagana moni pe o se gagana faatusa. O nisi o tagata atamamai i mataupu faalelotu ma faifilosofia e taʻua o se gagana faatusa: e le tutusa lelei upu ma uiga faaletagata, ae e le o ni mea gaogao foi. I le faatusatusaga, e mafai e tagata ona talanoa e uiga i le Atua e aunoa ma le faatusatusa o le Atua ma meaola.

E iai foʻi se auala faʻatusa, lea e talitonu o le gagana faʻalelotu e faʻasino i se mea moni e sili atu nai lo manatu. O faʻailoga e le naʻo teuteu; e taʻitaʻia ai tagata i le malamalama i le olaga. O le mea lea, e le mafai ona faʻapuʻupuʻuina lotu i ni manatu faʻasaienisi, ae e mafai lava ona i ai sona uiga taua i le olaga.

8. Lotu, Amioga Mama, ma le Nonofo Faatasi

I le iuga, e lē gata ina vaʻaia e filosofia le lotu o se mataupu tau metafisika, ae o se mataupu foʻi o le faʻatinoina. E faʻatulaga e lotu amioga tatau, tulafono, ma le auala e feutagaʻi ai tagata le tasi i le isi. E fesili filosofia: pe tatau ea ona faʻalagolago amioga lelei i lotu? E finau nisi e mafai ona faʻavaeina lelei amioga lelei (e pei o amioga tatau a Kantian), ae o isi e vaʻai i lotu o se faʻavae mo le faʻamalosiauga ma se lautele o uiga.

I sosaiete e tele ituaiga lotu, e fesoasoani foʻi filosofia i le faʻaleleia atili o talanoaga faʻalelotu eseese: e lē o le soloia o eseesega, ae o le sailia o faavae talafeagai mo le nonofo faʻatasi—e pei o le onosaʻi, faʻamasinotonu, ma le faaaloalo i le mamalu o le tagata. Faatasi ai ma lana auala faitio, e taofia ai e filosofia le lotu mai le paʻū ifo i le talitonuga faʻapitoa, aʻo puipuia ai foʻi le masalosalo e faʻaitiitia ai le manaʻoga o le tagata mo le uiga.

Fa'ato'a

O le manatu o le lotu i filosofia o se taumafaiga e malamalama loloto ai i lotu: suʻesuʻeina o finauga e uiga i le Atua, mafaufau i punaoa o le malamalama faalelotu, iloiloina o gagana faalelotu, ma malamalama i le matafaioi a lotu i amioga mama ma le soifuaga lautele. E le o taimi uma e ogatasi ai filosofia ma talitonuga faavae, ae e maua ai se avanoa mo le mafaufau loloto ina ia le tumau ai pea le lotu o se tu ma aga masani ae avea ma se malamalamaga matua ma le tiutetauave. I le iuga, o le feiloaiga i le va o le lotu ma filosofia e tatalaina ai le avanoa mo le talanoaga i le va o le faatuatua ma le mafaufau: o se taumafaiga faaletagata e malamalama ai i le mea moni aʻo malamalama i le mea lava ia.

Taofi faamatalaga