Talafaasolopito o le A'oa'oga Fa'aletamaoaiga Fa'a-Masani
Pendahuluan
O le a'oa'oga fa'aletamaoaiga masani o se a'oga o mafaufauga fa'aletamaoaiga e fa'avae i luga o manatu o tagata atamamai i le tamaoaiga mai le seneturi 18 ma le 19. O lenei a'oga e aofia ai manatu o tagata e pei o Adam Smith, David Ricardo, Thomas Malthus, ma John Stuart Mill. O le a'oa'oga fa'aletamaoaiga masani o le fa'avae lea mo le tele o mataupu fa'avae tau tamaoaiga ua tatou iloa i aso nei, e aofia ai le a'oa'oga o le tamaoaiga o le maketi saoloto, le manuia fa'atusatusa, ma le tulafono o maketi. I totonu o lenei tusiga, o le a tatou iloiloina ai le talafaasolopito, mataupu fa'avae autu, ma le atina'eina o le a'oa'oga fa'aletamaoaiga masani.
Talaaga ma Amataga
Na aliaʻe mai le aʻoaʻoga faʻasolopito o le tamaoaiga i le taimi o le Malamalama i Europa, o se vaitaimi o le vave tuputupu aʻe o le poto ma manatu fou. A o leʻi oo i le seneturi lona 18, sa tele lava ina aʻafia le tamaoaiga e lotu ma se faiga faʻafeudal faigata. O le Mercantilism, faʻatasi ai ma lona taulaʻiga i le faʻaputuina o auro ma siliva ma tupe faʻaalu tau fefaʻatauaʻiga, na pulea ai mafaufauga tau tamaoaiga i Europa mai le seneturi lona 16 i le amataga o le seneturi lona 18.
Sa manatu le Mercantilism o le tamaoaiga o se atunuu e fuaina i ana uʻamea taua ma sa taumafai e faʻateleina le auina atu i fafo ae faʻaitiitia le aumaia i fafo. Peitaʻi, sa lagona e le au atamamai tau tamaoaiga masani o lenei auala e matua vaapiapi tele ma e le o atagia ai le gaioiga moni o le tamaoaiga.
Adam Smith: O le Tama o le Tamaoaiga Faʻaonaponei
O Adam Smith, o se faifilosofia ma se tagata atamai i le tamaoaiga mai Sikotilani, e masani ona ta’ua o le tama o le tamaoaiga fa’aonaponei. O lana galuega taua, “An Inquiry into the Nature and Causes of the Wealth of Nations” (1776), na avea ma faavae o le a’oa’oga fa’asolopito o le tamaoaiga. Na fa’alauiloa mai e Smith le manatu o le “lima e le va’aia,” o lo’o fa’amatalaina ai faiga o maketi e fa’atinoina e mana’oga ta’ito’atasi ae i’u lava ina aoga mo le sosaiete atoa.
Sa fa’amamafa fo’i e Smith le taua o le vaevaeina o galuega o se puna o le fa’ateleina o le gaosiga ma le lelei. Sa ia talitonu o le vaevaeina o galuega i ni la’asaga fa’apitoa, e mafai ai e tagata faigaluega ona sili atu ona tomai ma lelei i a latou matafaioi. O lenei fa’ateleina o le gaosiga o le a fa’amalosia ai le tuputupu a’e o le tamaoaiga.
David Ricardo ma le A'oa'oga o le Fa'atusatusaga o le Avanoa
O David Ricardo, o se tagata poto faapitoa i le tamaoaiga mai Egelani, sa i ai foi sona faatosinaga tele i le atinaeina o le talitonuga tau tamaoaiga masani. O lana galuega lauiloa, “On the Principles of Political Economy and Taxation” (1817), na faalauiloa ai le manatu o le tulaga lelei faatusatusa. E tusa ai ma lenei talitonuga, e tatau i atunuu ona faapitoa i le gaosiga o oloa e mafai ona latou gaosia i le tau maualalo pe a faatusatusa i isi atunuu. O lenei mea e mafai ai ona latou auina atu i fafo oloa latou te gaosia ma le lelei ma aumai oloa e sili atu ona taugata le gaosia i totonu o le atunuu.
O le aʻoaʻoga a Ricardo e uiga i le tulaga lelei faʻatusatusa na faʻaalia ai e mafai e fefaʻatauaʻiga faʻavaomalo ona manuia ai atunuʻu uma o loʻo aʻafia ai, e ui lava i eseesega i le lelei o le gaosiga. O lenei mea na avea ma faʻavae mo se finauga malosi e lagolago ai fefaʻatauaʻiga saoloto faʻavaomalo ma faʻataʻatia ai le faʻavae mo le tamaoaiga o le lalolagi i aso nei.
Thomas Malthus ma le Teori o le Faitau aofaʻi
O Thomas Malthus o se tagata suʻesuʻe i le tamaoaiga ma le tagata suʻesuʻe i le faitau aofaʻi o tagata, o lē na faia ni sao taua i le aʻoaʻoga tau tamaoaiga masani e ala i lana tusiga, "An Essay on the Principle of Population" (1798). Na finau Malthus e faʻateleina le faitau aofaʻi i se tulaga faʻatelevave, ae o le gaosiga o meaʻai e naʻo le faʻatusatusaga e mafai ona faʻatupulaia. O le mea lea, a aunoa ma le pulea o le faitau aofaʻi, o le a feagai le sosaiete ma le oge ma le mativa.
Sa talitonu Malthus o le faatapulaaina o punaoa o le a faatapulaaina ai le tuputupu aʻe o le faitau aofai ma oo atu ai i le paʻu o le tamaoaiga. E ui o nisi o valoʻaga a Malthus na faamaonia le sese, ae o ona manatu e uiga i tapulaa o punaoa ma lo latou aafiaga i le tuputupu aʻe o le tamaoaiga o loo tumau pea le taua i talanoaga i le tamaoaiga ma le siosiomaga i aso nei.
John Stuart Mill ma le Tamaoaiga Fa'a-Klasika i le Fa'ai'uga
O John Stuart Mill, o se faifilosofia ma se tagata tau tamaoaiga Peretania, o le tagata mulimuli lea na manatu o se vaega o le aʻoaʻoga tau tamaoaiga masani. I lana galuega "Principles of Political Economy" (1848), na taumafai ai Mill e faʻapotopoto ni manatu tau tamaoaiga masani ma tuʻuina atu se faʻavae faʻasaienisi mo le auʻiliʻiliga tau tamaoaiga.
Na fa’amamafa fo’i e Mill le taua o le tufatufaina atu o le tamaoaiga ma le matafaioi a le malo i le fa’asa’oina o le lē tutusa o maketi. I le mataupu o le sa’olotoga o tagata ta’ito’atasi, na finau ai Mill e tatau ona fa’aitiitia le fa’alavelave a le malo, ae na ia fa’ailoa fo’i o lo’o i ai tulaga e mana’omia ai le fa’alavelave a le malo e ausia ai ni taunuuga e sili atu ona tutusa.
Mataupu Faavae Autū o le A'oa'oga Fa'aletamaoaiga Fa'a-Klasika
1. Maketi Sa'oloto: Sa talitonu le au atamamai i le tamaoaiga masani e masani ona o'o atu maketi sa'oloto i le paleni pe a feiloa'i le sapalai ma le mana'oga. O le a fetu'una'i tau o oloa ma auaunaga ina ia leai se fa'asiliga tele po'o se le lava.
2. O Le Lima e Le Vaaia: O lenei manatu, na faʻalauiloa mai e Adam Smith, o loʻo faʻamatalaina ai le auala e lagolagoina ai e manaʻoga faʻapitoa a le tagata lava ia le soifua manuia lautele e ala i maketi saoloto.
3. Vaevaega o Galuega: O le vaevaeina o galuega ma le fa'apitoa, e mafai ai e tagata faigaluega ona sili atu le lelei ma le fua mai o galuega, lea e fa'aleleia atili ai le tuputupu a'e o le tamaoaiga.
4. A'oa'oga o le Fa'atusatusaga o le Tulaga Lelei: Na fa'amamafa e David Ricardo e tatau i atunu'u ta'itasi ona fa'apitoa i le gaosiga o oloa e iai sona tulaga lelei fa'atusatusa, ina ia mafai ona fa'ateleina ai fa'amanuiaga o fefa'ataua'iga fa'ava-o-malo.
5. Tulafono a Say: Na taʻua e Jean-Baptiste Say, o se tagata tomai faapitoa i le tamaoaiga Farani, o le sapalai e faatupuina ai le manaoga. O lona uiga o le gaosiga o oloa ma auaunaga o le a faatupuina ai le manaoga e lava e mitiia ai oloa o lo o gaosia.
6. Tufatufaina o le Tamaoaiga: Na faamamafaina foi e le au atamamai i le tamaoaiga masani, aemaise lava John Stuart Mill, le taua o le mafaufau i le auala e tufatufa atu ai le tamaoaiga ma tupe maua i totonu o le sosaiete ina ia ausia ai le faamasinotonu lautele.
Fa'ato'a
O le aʻoaʻoga faʻaletamaoaiga masani e maua ai se faʻavae mautu mo le tamaoaiga faʻaonaponei. O manatu o Smith, Ricardo, Malthus, ma Mill ua faʻatulagaina ai le tele o mataupu faavae tau tamaoaiga o loʻo tumau pea lona taua i aso nei. E ui o nisi o vaega o lenei aʻoaʻoga ua faitioina ma faʻaleleia e isi aʻoga o mafaufauga tau tamaoaiga, e pei o le tamaoaiga neoclassical ma le tamaoaiga Keynesian, o le sao o le au atamamai tau tamaoaiga masani o loʻo tumau pea o se poutū taua i lo tatou malamalama i le faʻagasologa o le tamaoaiga.
O le malamalama i le talafaasolopito o le aʻoaʻoga tau tamaoaiga masani, e mafai ona tatou malamalama atili ai i le auala na faʻatulagaina ai e nei manatu faiga faʻavae tau tamaoaiga ma faiga faʻapisinisi o loʻo tatou ola ai i aso nei. O le talatuu faʻalemafaufau o tagata atamamai tau tamaoaiga masani o loʻo faʻaauau pea ona i ai sona aafiaga, ma maua ai e i tatou ni malamalamaaga taua i le faʻatalanoaina o luʻitau tau tamaoaiga o loʻo iai nei ma le lumanaʻi.