O le alualu i luma o paneta i le faiga o le la

O le Tuputupu Aʻe o Panete i le Solar System

O le evolusione o paneta i totonu o lo tatou faiga o le la o le tala umi lea i le auala na liua ai mea faigofie—kesi ma le efuefu o le vateatea—i ni lalolagi eseese: paneta papa mafiafia, kesi tetele e tele vaega, ma paneta malulu ma aisa i tua. O lenei malaga e faia i le piliona o tausaga, e aʻafia i le kalave, fetoʻai, le vevela i totonu o le La, le faʻasalalauina o le la, ma le suiga faifai pea o le gaioiga o le orbital. O le malamalama i le evolusione o paneta e le gata ina maua ai e i tatou se malamalamaaga i le amataga o le Lalolagi ae fesoasoani foi i saienitisi e faʻamatalaina pe faʻapefea ona fausia paneta o loʻo siomia ai isi fetu.

1. O Le Amataga: O le Solar Nebula ma le Fanau Mai o le La

I le pe tusa ma le 4,6 piliona tausaga ua mavae, na aliaʻe mai ai le faiga o le la mai se ao tele molekiu e mauoa i le haitorosene, helium, ma isi elemene mamafa na toe faʻaaogaina mai pa o tupulaga ua mavae o fetu. Na pa'ū ifo lenei ao i lalo o le kalave—atonu na mafua mai i le galu teʻi mai se supernova—ma amata ona vave tele ona feliuliuaʻi. A o feliuliuaʻi le ao, na faʻamafolafola e fausia ai se tisiketi protoplanetary: o se tisiketi o le kesi ma le efuefu o loʻo taamilo i lona ogatotonu.

I le ogatotonu o le tisiketi, o le tele o mea na faʻapotopoto e fausia ai se protosun. Na faʻateleina le mamafa ma le vevela, seʻia oʻo ina mu ai ni gaioiga o le fusion ma amata ai ona faʻasalalau e le La talavou le malosi. I le taimi lea, o le tisiketi o loʻo siomia ai sa mafiafia pea, tumu i ni fasi efuefu laiti ia o le a avea ma poloka faufale o paneta.

2. Mai le Efuefu i le Papa: Tuputupu Aʻe o Saito ma Planetesimals

O se laasaga taua i le evolusione o paneta o le faagasologa lea o le faaputuputuina—o le tuufaatasia o vaega laiti i ni tino tetele. E feto'ai ma pipii faatasi vaega manifinifi o le efuefu, ma fausia ai ni faaputuga tetele. I le aluga o taimi, e tutupu a'e nei faaputuga i ni maa laiti, papa tetele, ma iu ai ina avea ma ni paneta laiti (mea e tutusa le lapopoa ma kilomita).

I totonu o le tisiketi, o le tosina mai o le kalave ma le aafiaga o le toso o le kesi e mafua ai ona gaoioi, feto'ai, ma fa'apotopoto vaega i ni vaega patino. A'o fa'atupuina paneta, na amata ona sili atu le taua o le kalave: na latou tosina mai mea o lo'o siomia ai, ma o nisi na feto'ai le tasi ma le isi e fausia ai ni pepe paneta.

FAITAU  Talafaasolopito o le mauaina o le paneta o Pluto

Peita'i, e lē tutusa lenei tuputupu a'e. O le mea autū e fuafua ai le evolusione o se paneta o lona mamao mai le La, auā e fa'aitiitia le vevela i totonu o le tisiketi i le fa'ateleina o le mamao.

3. O le Laina o le Kiona ma le Eseesega i le Lalolagi i Totonu ma le Lalolagi i Fafo

O se tasi o manatu autū o le “laina o le kiona,” o le mamao mai le La lea e lava le maualalo o le vevela mo le vai ma isi mea e feliuliuai e fa’a’aisa ai. I totonu o le laina o le kiona (le vaega e lata ane i le La), e na’o mea e tete’e i le vevela e pei o silicates ma metala e mafai ona ola o ni mea malo. O le mafua’aga lea o paneta i totonu—Mercury, Venus, Earth, ma Mars—o ni paneta papa e maualalo le mamafa.

I tua atu o le laina o le kiona, na fa'ama'a'a ai le aisa vai ma isi aisa fe'avea'i (e pei o le ammonia ma le methane), ma fa'ateleina ai mea e maua mo le fausiaina o le paneta. O lenei mea na mafai ai ona fausia ni ogatotonu tetele o paneta, lea na pu'eina ai le haitorosene ma le helium kesi mai le tisiketi. O lenei mea na fanau mai ai Jupiter ma Saturn, o kasa tetele, ma Uranus ma Neptune, o kasa tetele, fa'atasi ai ma le tele o aisa ma kasa.

4. Fausiaina o le Siosiomaga: Mai le “Pu’eina” i le “Fa’asa’olotoina”

E fesuisuia’i fo’i le ea o paneta. I luga o paneta tetele, o le ea autū na fausia e ala i le pu’eina sa’o o le kesi nebular a’o le’i fa’ata’ape’apeina le tisiketi kesi. I luga o paneta papa’u, o le ea autū na mafua mai i ni puna se lua: o le pu’eina o le kesi vaivai mai le tisiketi ma le fa’ate’aina o kesi (fa’asa’olotoina o kesi) mai totonu o le paneta e ala i gaioiga a mauga mu.

O le Lalolagi anamua, mo se faʻataʻitaʻiga, e foliga mai sa matua ese lava le ea o le Lalolagi nai lo le taimi nei—e tele atu i le kaponi taiokesaita, ausa vai, naitorosene, ma isi kasa mai le gaioi o mauga mu. I le aluga o taimi, sa pa'ū ifo le vevela o le fogaeleele, sa faʻaputuina le ausa vai i totonu o vasa, ma sa suia e faiga faʻakemikolo ma faʻaolaola le fausaga o le ea. O le iai o le ola, aemaise lava le photosynthesis, o se tasi lea o mafuaʻaga autū o le evolusione o le ea o le Lalolagi e ala i le faʻateleina o le maualuga o le okesene.

Sa mulimuli Venus ma Mars i ala eseese. Na oo Venus i se aafiaga o le greenhouse, ma matuā vevela ai. O Mars, faatasi ai ma lona mamafa laʻititi ma le vaivai o le fanua maneta, na leiloa ai le tele o lona ea ona o fegalegaleaiga ma le matagi o le la ma lona kalave maualalo, lea e le mafai ona taofia ai kasa e pei o le Lalolagi.

FAITAU  E iai ea se ola i luga o Mars?

5. O le Vaitaimi o Aafiaga Tele: Fausiaina o le Fogāeleele ma Satelites

I le amataga o le faiga o le la, sa matuā taatele lava feto’ai i le va o mea tetele. O nei feto’ai sa i ai se sao i le fa’atulagaina o luga o paneta, fa’avevela ai totonu, ma e o’o lava i le suia o le itu e feliuliua’i ai. O se tasi o fa’ata’ita’iga sili ona lauiloa o le manatu o le “fa’alavelave tele” o le fausiaina o le Masina: o se mea e lapo’a e pei o Mars e talitonuina na pa’i atu i le Lalolagi talavou, ma lafo ai mea i le ta’amilosaga lea na mulimuli ane fa’aputu fa’atasi e fausia ai le Masina.

O aafiaga tetele e mafua ai foʻi le eseesega i totonu: a o faʻavevela le paneta, o mea mamafa e pei o le uʻamea e goto ifo i le ogatotonu e fausia ai le totonugalemu, aʻo silicates mama e fausia ai le mantle ma le crust. E taua lenei eseesega aua o se totonugalemu uʻamea vai e mafai ona faʻatupuina se fanua maneta e ala i le fluid dynamics (geodynamo), e pei lava ona faia i le Lalolagi.

6. Femalagaa'iga o le Vateatea ma le Fausaga o le Faiga o le La

Sa manatu muamua saienitisi o paneta e fausia ma tumau i o latou taamilosaga. O lea la, o le femalagaiga o paneta ua manatu o se faiga masani. I totonu o tisiketi kasa, o fegalegaleaiga o le kalave i le va o paneta talavou ma le tisiketi e mafai ona suia ai o latou taamilosaga, ma mafua ai ona latou latalata atu pe mamao ese mai le La.

I le tulaga o le faiga o le la, o faʻataʻitaʻiga e pei o le "Grand Tack" o loʻo fautua mai ai atonu na malaga atu Iupita agai i le La, ona toe suia lea o lona ala ona o fegalegaleaiga ma Saturn. O lenei malaga e mafai ona faʻamatalaina ai le laʻititi o Mars ma le fefiloi o le fusipaʻu o le asteroid. E le gata i lea, o le malaga a le au kasa tetele e mafai ona faʻasalalauina ai paneta, ma auina atu ai mea e tele ai le vai i totonu—o se faiga atonu na fesoasoani i le sapalai o le vai o le Lalolagi.

7. Fa'amālūlūina, Gaoioiga Fa'ale-Nu'u, ma le Evolusi i se Taimi Umi

A maeʻa se vaega faigata o le fausiaina, e ulufale atu paneta i se evolusione umi e fuafua i le malulu i totonu, le radioactivity, ma le malosi o le mantle. E masani ona taofia e paneta tetele le vevela mo se taimi umi, ma mafai ai ona umi atu gaioiga faʻale-geolosi. I le Lalolagi, e fesoasoani le plate tectonics e toe faʻaaogaina le paʻu, faʻamautu le tau i le taamilosaga o le kaponi, ma lagolagoina le faʻasaoina o le sami.

FAITAU  Auala e mata'ituina ai fetu fanafana

I le isi itu, o le laʻitiiti o Mars e mafai ai ona vave malulu, ma faʻaitiitia ai le gaioiga o le mauga mu ma faʻavaivaia ai lona fanua maneta. O Mekuri e iai se ogatotonu tele e faʻatusatusa i lona telē, ae e faʻapuʻupuʻu pea pe a malulu. O Venus, e ui lava e tutusa le telē ma le Lalolagi, ae e manatu o loʻo iai se sitaili tektonika eseese—atonu o loʻo iai le "faʻafouina o luga" faʻasolosolo nai lo le faʻaauau pea o tektonika o le laulau.

I totonu o kasa ma aisa tetele, o le evolusione e faʻailoaina i le malulu o le ea, le malosi o afa, ma suiga i le fausaga i totonu. O Iupita ma Saturn e sili atu le malosi e faʻasalalauina nai lo le mea latou te maua mai le La, o lona uiga o loʻo latou faʻasaʻolotoina pea le vevela mai lo latou fausiaina. Atonu e oʻo lava ina faʻavevela Saturn e le "timu helium" i totonu o lona totonu—o le faʻagasologa o le faʻasaʻolotoina o le malosi o le vavaeʻeseina o le helium mai le haitorosene.

8. Le Lumanai o le Solar System: Evolution e le'i mae'a

E le'i muta le evolusione o paneta. E mafai ona suia malie le taamilosaga o paneta ona o le resonance o le kalave. E mafai lava e asteroids ma comets ona feto'ai ma paneta, e ui lava e seasea ona feto'ai. I ni taimi uumi tele, o le a suia le La lava ia: i ni nai piliona tausaga, o le a fa'ateleina lona pupula e lava e a'afia ai le tau o le Lalolagi. I le lumana'i, o le a avea le La ma se red giant—atonu o le a foloina ai Mercury ma Venus, ma suia tele ai tulaga o paneta o totoe.

I le iuga, o le malamalama i le evolusione o paneta e faatatau i le malamalama i faiga feliuai: o le taunuuga o se amataga malosi, sosoo ai ma se vaitaimi umi o le faatulagaina o le orbital, fausaga o le ea, ma suiga o le eleele ma le tau. O le solar system e avea o se "fale suesue faalenatura" e faaalia ai le tele o taunuuga eseese o paneta. Mai lenei mea, ua tatou iloa ai o le Lalolagi e le na o le paneta papa lona tolu mai le La, ae o le taunuuga o se faasologa faigata o mea tutupu i le vateatea—o se mea o loo faaauau pea ona tupu seia oo mai i le aso.

Taofi faamatalaga