E faapefea ona aafia e le la le tau o le lalolagi

Le Aafiaga o le La i le Tau o le Lalolagi

O le La o le puna autū lea o le malosiaga o le Lalolagi. Toetoe lava o faiga uma e faʻaalia ai le tau ma le tau—mai le faʻasuavaia o le sami ma le fausiaina o ao i le tafe o le matagi ma le photosynthesis—e amata i le ave o le la e oʻo atu i le ea ma le fogāeleele o lo tatou paneta. Peitaʻi, o le faatosinaga a le La i le tau e le faigofie e pei o le "o le susulu o le la, o le vevela foi lea." E tele auala e fesoʻotaʻi ai: o suiga i le malosiaga o le la, le auala e mitiia ai ma toe faʻaalia ai e le ea le ave o le la, le matafaioi a le sami o ni mea e faʻamama ai le vevela, ma e oʻo lava i suiga i le taʻamilosaga a le Lalolagi i ni taimi uumi. O lenei tusiga e suʻesuʻeina ai le auala e faatosina ai e le La le tau o le Lalolagi mai itu eseese.

1. Malosiaga o le la o se “afi” mo le tau

O le tau o le averesi lea o tulaga o le tau i se taimi umi. E mafai ona vave suia le tau i aso taitasi, ae o le tau e fuafua i le paleni o le malosi: le tele o le malosi o le la e sau ma le tele o le toe sau i le vateatea. O le malosi e sau o le tele lava o le averesi o galu pupuu (malamalama vaaia, ultraviolet, ma le malamalama latalata-infrared). O nisi malosiaga e mitiia e le fogaeleele ma le ea, ae o nisi e toe atagia mai e ao, vaega o le ea, ma luga susulu e pei o le aisa.

Ona toe faʻasalalauina lea e le Lalolagi le malosiaga o ni ave o galu uumi (infrared). O iinei e aʻafia ai le aafiaga o le greenhouse effect: o kasa e pei o le ausa o le vai, carbon dioxide, methane, ma le nitrous oxide e mitiia nisi o nei ave o le infrared ma toe faʻasalalauina, ma faʻamafanafana ai le fogaeleele nai lo le mea e leai se ea o le Lalolagi. I se isi faaupuga, o le La e maua mai ai le malosiaga, ae o le ea e fuafua ai le umi e "taofia" ai lena malosiaga i le faiga o le tau.

2. Albedo: le matafaioi o le atagia i le faʻatonutonuina o le vevela

O se tasi o ki i le malamalama i le faatosinaga a le La o le albedo, o le pasene o le ave o le la e toe faafoi atu i le vateatea. O luga susulu e pei o le kiona ma le aisa e maualuga le albedo, e sili atu ona atagia mai ai le malamalama ma e masani ona faamaluluina ai le Lalolagi. I se isi itu, o vasa pogisa po o vaomatua mafiafia e sili atu ona mitiia le malosi, ma faamafanafana ai le Lalolagi.

E matuā aʻafia foʻi Albedo e ao. E mafai e ao mafiafia ona atagia mai ai le ave o le la (malulu), ae e mafai foʻi ona latou maileia le ave o le infrared e faʻasalalauina e le Lalolagi (faʻamafanafana). O le aʻafiaga atoa e faʻalagolago i le ituaiga o ao, maualuga, ma le mafiafia. Talu ai o le La o le puna lea o ave o le la e atagia mai e ao ma aisa, o suiga i le albedo o se tasi lea o auala e "faʻatonutonu" ai e le La le tau i se auala lē tuusaʻo.

FAITAU  O a'oa'oga ma fa'ata'ita'iga e uiga i le atulaulau

3. Fesuiaiga o gaoioiga a le la: ila o le la ma le taamilosaga e 11 tausaga

E lē o se malamalama tumau le La. E iai lana taamilosaga o gaioiga fa'amaneta, o le mea e sili ona lauiloa o se taamilosaga e tusa ma le 11 tausaga, e fa'ailoaina i suiga i le aofa'i o ila o le la. A'o fa'ateleina le gaioiga, e iai ni suiga laiti i le malosiaga atoa e fa'asa'olotoina e le La, e ta'ua o le Total Solar Irradiance (TSI). O suiga i le TSI i lenei taamilosaga e fai si laiti (pe tusa ma le tasi vaesefulu o le pasene), ae e mafai lava ona a'afia ai le ea pito i luga ma nisi o mamanu o le ta'amilosaga.

I le fa’aopoopoga i le TSI, o suiga i le malamalama ultraviolet (UV) e mafai ona sili atu ona taua nai lo suiga i le malosiaga atoa. E a’afia tele e le UV le kemisi o le ea, aemaise lava le fausiaina ma suiga i le ozone i le stratosphere. O suiga i le ozone e mafai ona suia ai le tufatufaina o le vevela i le stratosphere, ma i lalo o nisi tulaga, o latou aafiaga e mafai ona "alu" atu i le troposphere, lea e tupu ai le tau. O lona uiga o le aafiaga o gaioiga a le la e le gata i le fa’avevela tu’usa’o ae fa’apea fo’i i suiga i le fausaga o le ea.

4. O le faatosinaga a le la e ala i vasa: o le nofoaga e sili ona tele e teu ai le vevela

E mitiia e le sami le tele o le malosiaga o le la e oo atu i luga o le fogaeleele. Ona o lo latou gafatia tele o le vevela, e fai ai sami ma "maa" o le tau, e teuina ai le vevela mo ni vaitaimi ma faʻasaʻoloto malie ai. E fesoasoani galu o le sami e faʻaliliu le vevela mai le teropika i nofoaga maualuluga, ma faʻapaleni ai eseesega o le vevela o le lalolagi.

O le fegalegaleaiga a le la, le vasa, ma le ea e manino foi i mea e pei o le El Niño ma le La Niña. E ui o nei mea e le o "faia" sa'o e suiga i le la, o le malosiaga o le la e mitiia e le vasa o le suauu autu lea mo nei gaioiga. O suiga i le mitiia o le vevela, suiga i matagi fefa'ataua'iga, ma le fesuiaiga o le vevela i le vasa ma le ea e mafai ona suia ai mamanu o timuga ma le vevela i le lalolagi atoa.

5. Fa'asagaga o le lalolagi ma vaitau: tufatufaina atu o le malosi o le la

FAITAU  Auala e mata'ituina ai fetu fanafana

E masani ona manatu tagata e mafua ona suia vaitau ona o le suiga o le mamao o le Lalolagi mai le La. Peitaʻi, o le mafuaʻaga autū o vaitau o le faʻasaga o le Lalolagi i le itu e tusa ma le 23,5 tikeri. Ona o lenei faʻasaga, e eseese le malosi ma le umi o le susulu o le la i le tausaga atoa i latitu eseese. A faʻasaga le Itulagi i Matu i le La, e oo i ai le taumafanafana: aso uumi ma se tulimanu saʻo o le agi mai, ma iʻu ai i le tele o le malosi i le iunite o le eria. I se isi itu, a faʻasaga ese le Lalolagi, e oo i ai le taumalulu.

O lenei tufatufaina lē tutusa o le malosiaga o le la e faʻateleina ai le tafega o le ea i le lalolagi atoa: e alu aʻe le ea mafanafana i le teropika, agai atu i tulaga maualuluga, ona toe ifo lea, ma fausia ai sela tafega e pei o Hadley, Ferrel, ma Polar. O matagi ma tafega o le sami o "meafaigaluega" ia e faʻaaogaina e le Lalolagi e tufatufa atu ai le malosiaga o le la ina ia lē na o le teropika e faʻaputuina.

6. Suiga umi o le taamilosaga: Taamilosaga Milankovitch

I le fua o le faitau afe i le faitau selau afe o tausaga, e aʻafia foʻi le tau o le Lalolagi i suiga i le taʻamilosaga ma le faʻatulagaina o le Lalolagi, e taʻua o taʻamilosaga a Milankovitch. E tolu vaega autū:

1. Tulaga ese: o le foliga o le taamilosaga a le Lalolagi e suia mai le lapotopoto i le oval.
2. Fa'a'alo'alo: e suia teisi le tulimanu o le 'au o le Lalolagi.
3. Fa'asolosolo: o le "luelue" o le 'au a le Lalolagi e suia ai le taimi o vaitau e fa'atatau i le tulaga o le Lalolagi i le ta'amilosaga.

E lē o suia tele e nei taamilosaga le aofaʻi atoa o le malosiaga o le la e maua e le Lalolagi, ae e suia ai le tufatufaina o le malosiaga e tusa ai ma le vaitau ma le lautele. O nei suiga i le tufatufaina e mafai ona faʻaosofia pe faʻamutaina ai vaitau o le aisa, ona o ni faʻamatalaga e pei o suiga i le lautele o le aisa ma le albedo.

7. Fa'amatalaga tau i le tau: fa'amalosia pe fa'avaivaia le faatosinaga a le La

E masani ona fa'ateleina pe fa'aitiitia le faatosinaga a le La e ala i fa'amatalaga i totonu o le faiga o le tau. Mo se fa'ata'ita'iga, afai o sina vaega itiiti o le fa'avevela e mafua ai ona liusuavai le aisa, e fa'aitiitia le albedo, e tele atu le malosi o le la e mitiia, ma fa'ateleina le fa'avevela—e ta'ua lea o se fa'amatalaga lelei. I se isi itu, o nisi faiga e mafai ona avea o ni fa'amatalaga leaga, e pei o le fa'ateleina o le ave o le infrared e fa'asalalauina e le Lalolagi a'o si'itia le vevela, lea e fesoasoani e paleni ai le faiga.

FAITAU  Fa'amatalaga ma le talafaasolopito o le vateatea faa-Isalama

O ao, ausa vai, ma le aisa o ni vaega taua ia auā e aʻafia saʻo ai le auala e ulufale mai ai ma faʻagasolo ai le malosiaga o le la. O le lavelave o nei faʻamatalaga e mafua ai ona le tutusa lelei tali a le tau i suiga laiti i le ave o le la.

8. O le la ma suiga o le tau i aso nei: o le a lona matafaioi?

I talanoaga e uiga i suiga o le tau i aso nei, e taua le iloa o le eseesega i le va o le faatosinaga faalenatura o le La ma le faatosinaga o gaoioiga a tagata. Ua iloa e saienitisi o suiga i gaoioiga a le la e fesoasoani i le fesuisuiai o le tau, ae o faamaoniga o matauga ua fautua mai ai o le mafanafana o le lalolagi talu mai le ogatotonu o le 20 seneturi e le mafai ona faamatalaina na o suiga o le la. O le malosi o le aga masani o le mafanafana, o le mamanu o le mafanafana o le ea (e pei o le mafanafana o le troposphere ae o le stratosphere e foliga mai e malulu), ma le faateleina o le tele o kasa oona e faasino i se matafaioi tele mo mea e mafua mai i tagata.

Ae ui i lea, e lē faapea ai o le La e “lē tāua.” O loo tumau pea le La o le puna autū o le malosi, ma o le malamalama i ona fesuiaʻiga e tāua tele mo le vavaeʻeseina o faailoilo faalenatura mai faailoilo e mafua mai i gaoioiga a tagata, aʻo faʻaleleia atili ai foʻi le saʻo o faʻataʻitaʻiga o le tau.

I'uga

E tele auala e fa'a'a'afia ai e le La le tau o le Lalolagi: o se puna autū o le malosi, e ala i suiga i le albedo, e ala i suiga i le gaioiga fa'amaneta ma le UV radiation, ma e ala i le fa'atonutonuina o le tufatufaina atu o le malosi e ala i le axial tilt ma ta'amilosaga fa'ata'amilosaga umi. Ona fa'agasolo lea e le vasa ma le ea lenei malosi e ala i le fa'ata'amilosaga faigata, teuina o le vevela, ma fa'amatalaga. I le malamalama i nei faiga, e mafai ona tatou va'aia o le tau o le Lalolagi o le taunuuga lea o se fegalegaleaiga fa'aolaola i le va o le malosi o le La ma le faiga o le Lalolagi—ma o suiga laiti i so'o se vaega e tasi e mafai ona fa'aosofia ai suiga tetele pe a fa'ateleina e ni fa'amatalaga fa'apitoa.

Taofi faamatalaga