Talafaasolopito o le atinaʻeina o le saienisi o mea anamua

## Talafaasolopito o le Atina'eina o Su'esu'ega o Mea anamua

O le suʻesuʻega o mea anamua, o se matāʻupu faʻasaienisi e suʻesuʻeina ai le talafaasolopito o tagata e ala i toega o meafaitino, ua i ai ni atinaʻe ma ni suiga taua i le talafaasolopito atoa. I totonu o lenei tusiga, o le a tatou suʻesuʻeina ai le atinaʻeina faʻasolopito o mea anamua, mai ona taimi muamua seʻia oʻo i le vaitaimi faʻaonaponei.

### Le Amataga o Suʻesuʻega o Mea anamua

E leʻi faafuaseʻi ona aliaʻe mai le saienisi o mea anamua. Ae, o se taunuuga o le fia iloa loloto o tagata e uiga i le taimi ua tuanaʻi. E oʻo lava i aso anamua, sa faaalia e tagata le naunau i meafaitino ma fausaga mai le taimi ua tuanaʻi. I Aikupito anamua, mo se faʻataʻitaʻiga, sa i ai taumafaiga e faʻamaumau ma faʻasaoina mea anamua mai aso anamua.

Peita’i, o le mea ua tatou iloa o le su’esu’ega o mea anamua na amata ona fa’atinoina i le taimi o le Renaissance a Europa (seneturi lona 14 i le 17). I le taimi lea, na amata ai ona lauiloa le aoina o mea anamua i tagata mauoa ma tagata ta’uta’ua. E masani ona ta’ua lenei mea o le “antiquarianism,” o se aga masani e aoina ma su’esu’e ai mea tuai, e ui lava o lenei auala na sili atu ona fa’amalosia e le tagata lava ia i mea tau foliga vaaia ma mea tau talafaasolopito nai lo metotia fa’asaienisi.

### Amataga o Suʻesuʻega o Mea Tau i le Eleele i Aso Nei

Na amata ona aloaia le suʻesuʻega o mea anamua o se matāʻupu faʻasaienisi aloaia i le seneturi lona 18 ma le 19. O se tasi o taimi sili ona taua i le talafaasolopito o suʻesuʻega o mea anamua o le eliina lea o le aai anamua o Pompeii i le seneturi lona 18. O se tasi lea o suʻesuʻega muamua na faia ma le faʻamoemoe e malamalama ma faʻamaumauina mea ua tuanaʻi.

I le seneturi lona 19, na faʻateleina ai le suʻesuʻeina o mea anamua ona o sao mai tagata e pei o Heinrich Schliemann, o lē na lauiloa i ana eliina o le aai o Troy. Na faʻaaogaina e Schliemann tusitusiga a Homer o se taʻiala i le sailia o nofoaga anamua, ma faʻaalia ai le auala e mafai ai ona faʻaaogaina tusitusiga tusitusia e fesoasoani ai i suʻesuʻega o mea anamua.

### Metotia ma le Auala Faasaienisi

FAITAU  Faiga faavae mo le toe faafoi atu o mea anamua ma mea tuai

O loʻo faʻaauau pea ona alualu i luma le suʻesuʻega o mea anamua faʻatasi ai ma le mauaina o ni metotia fou ma se auala faʻasaienisi e sili atu ona faigata. I le faaiuga o le seneturi lona 19 ma le amataga o le seneturi lona 20, na amata ai e le au suʻesuʻe mea anamua ona atiina ae ni metotia faʻavasega eleele ina ia malamalama ai i le faasologa o vaega o le eleele ma mea o loʻo tanumia i totonu. Na fesoasoani lea e fuafua ai le faasologa o mea na eliina.

Na faʻalauiloa e Sir Flinders Petrie, o se tagata suʻesuʻe mea anamua Peretania, le manatu o le seriation—o se metotia e fuafua ai le faʻasologa faʻatatau o meafaitino e faʻavae i luga o suiga i foliga ma le sitaili i le aluga o taimi—lea na avea ma laʻasaga taua i suʻesuʻega o mea anamua. O lenei metotia o loʻo tumau pea lona tāua ma faʻaaogaina i suʻesuʻega o mea anamua i aso nei.

### Le Fanau Mai o le Suʻesuʻega o Mea Taulima

I le vaitau o le 1960, na oo i ai se suiga tele i le suʻesuʻeina o mea anamua ina ua fanau mai le faagasologa o suʻesuʻega o mea anamua, e taʻua foʻi o le "New Archaeology." O le tagata autū i tua atu o lenei gaioiga o Lewis Binford, o lē na finau e faapea e le gata ina tatau ona taulaʻi le suʻesuʻeina o mea anamua i le faʻamatalaga ae faʻapea foʻi i le faʻamatalaina o aganuʻu a tagata e faʻaaoga ai metotia faasaienisi ma faʻataʻitaʻiga.

O le auala fa'agasolo e fa'amamafa ai le taua o le fa'aogaina o metotia fa'asaienisi fa'apitoa, e pei o fuainumera ma fa'ata'ita'iga komepiuta, e malamalama ai i mea tutupu fa'aagafesootai ma fa'aleaganuu. E masani fo'i ona aofia ai le su'eina o manatu, o se la'asaga taua i le metotia fa'asaienisi.

### Su'esu'ega o Mea Taulima i le Fa'agasologa Mulimuli

I le vaitau o le 1980, na tulaʻi mai ai le suʻesuʻega o mea anamua ina ua maeʻa le faagasologa e tali atu ai i tapulaʻa ma faitioga o suʻesuʻega o mea anamua. O lenei auala, na amataina e Ian Hodder, na faʻamamafa ai le taua o le faʻapitoa, tala faasolopito, ma le faʻamatalaga a le tagata lava ia i suʻesuʻega o mea anamua. Na finau Hodder e le mafai ona atoatoa le faʻamaoni o mea anamua ma e tatau i saienitisi ona faʻailoa le faatosinaga o le faʻapitoa i le faʻamatalaina o faʻamatalaga o mea anamua.

O le suʻesuʻega o mea anamua pe a uma ona faʻagasolo e sili atu ona matala i auala faʻaletagata, e pei o le anthropology faʻaleaganuʻu ma le talafaasolopito o faatufugaga, i le malamalama i aganuu ma sosaiete ua mavae.

### Tekonolosi ma Fouga Fou i Suʻesuʻega o Mea anamua

FAITAU  Su'esu'ega o mea taulima anamua

Ua i ai se aafiaga tele o le alualu i luma o tekinolosi i le suʻesuʻega o mea anamua. O le faʻaaogaina o tekinolosi e pei o le LIDAR (Light Detection and Ranging), GPS, photogrammetry, ma le satelite imaging ua mafai ai e tagata suʻesuʻe mea anamua ona maua ni nofoaga fou ma faʻafanua vaega tetele i se auala sili atu ona saʻo ma lelei.

Ua faia foʻi e le tekinolosi o le DNA ni alualu i luma taua i le malamalama i le talafaasolopito o tagata. E ala i le suʻesuʻeina o le DNA o toega o tagata anamua, e mafai ai e saienitisi ona suʻeina femalagaiga, mafutaga faaleaiga, ma le soifua maloloina o tagata i aso ua mavae.

O le faʻaaogaina o le GIS (Geographic Information Systems) ua suia ai foʻi le auala e aoina ai, suʻesuʻeina, ma tuʻuina atu ai faʻamatalaga o mea anamua. O lenei tekinolosi e mafai ai e tagata suʻesuʻe mea anamua ona faʻafanua ma iloilo mamanu faʻafanua i a latou faʻamatalaga i se auiliiliga ma le lavelave.

### O le Matafaioi a le Suʻesuʻega o Mea anamua i le Sosaiete Faʻaonaponei

Ua lē gata ina na'o le eliina o meafaitino anamua ma le malamalama i mea ua mavae le talafaasolopito o loo iai i le su'esu'ega o mea anamua. O lenei matā'upu e iai fo'i sona sao taua i le fa'asaoina ma le malamalama i le tofi fa'aleaganuu. Faatasi ai ma le fa'atupula'ia o le atina'e ma le fa'aaogaina o fanua, e masani ona galulue tagata su'esu'e mea anamua e puipuia nofoaga fa'asolopito mai le fa'aleagaina po'o le fa'aumatiaga.

E le gata i lea, ua atiina ae le suʻesuʻega o mea anamua a le lautele o se matata e aofia ai le lautele i galuega faatino o mea anamua. E aofia ai le aʻoaʻoina ma le faʻaosofia o nuʻu i le lotoifale, lea e mafai ona faʻateleina ai le malamalama ma le talisapaia o lo latou tofi faʻaleaganuʻu.

### Su'esu'ega o Mea Tau i le Eleele i Initonesia

I Initonesia, ua atiaeina le suʻesuʻega o mea anamua talu mai le vaitaimi o kolone, faatasi ai ma le mauaina o tusitusiga ma mea tuai mai malo Hindu-Buddhist. Sa i ai se sao taua a le au Holani i le atinaeina o mea anamua i Initonesia e ala i le faavaeina o se faalapotopotoga suesue ua lauiloa nei o le Inisitituti o Mea Anamua.

Ina ua maeʻa le tutoʻatasi, sa faʻateleina le faʻamamafa a le malo o Initonesia i le faʻasaoina ma suʻesuʻega o mea anamua. O nofoaga e pei o Borobudur, Prambanan, ma isi malumalu eseese ua avea ma taulaʻiga autū o suʻesuʻega ma le faʻasaoina. Ua tosina mai foʻi le mafaufau i mea anamua i le gataifale, faʻatasi ai ma le mauaina o le tele o vaʻa malepelepe i sami o Initonesia e mauoa i fefaʻatauaʻiga ma tala faasolopito o le gataifale.

FAITAU  Olaga o tagata i le vaitaimi o Paleolithic

### Faaiuga

Ua tele se alualu i luma o le suʻesuʻega o mea anamua mai le na o le aoina o meafaitino i le avea ai ma se matāʻupu faasaienisi faigata ma e aofia ai vaega eseese. Faatasi ai ma le fesoasoani a tekinolosi faaonaponei, metotia faasaienisi sili atu ona faigata, ma auala eseese, o loo faaauau pea ona maua e le suʻesuʻega o mea anamua ni mea fou e faamauoa ai lo tatou malamalama i le talafaasolopito o tagata.

Peita'i, o lo'o tumau pea lu'itau, e pei o le puipuia o nofoaga fa'asolopito mai fa'amata'u o le fa'aonaponei ma le fa'aaogaina sese, ma le taua o le auai o le nu'u i le fa'asaoina o le tofi fa'aleaganuu. Peita'i, fa'atasi ai ma le tautino atu i su'esu'ega

Taofi faamatalaga