Te Tirotiro i te Hanganga Pūtau

Te Mātakitaki i te Hanganga Pūtau: Te Huaki i ngā Mea Whakamiharo o te Ora i te Taumata Makariki

Pendahuluan

Ko ngā pūtau, te waeine taketake o te ora, ko ngā mea tino taketake e hanga ana i ngā rauropi ora katoa. Mai i ngā rauropi pūtau kotahi ngāwari pērā i te huakita ki ngā rauropi pūtau maha matatini pērā i te tangata, ko te hanganga me te mahi a te pūtau te tūāpapa o ngā tukanga koiora katoa. Ehara i te mea ka whakarei ake i tō tātou māramatanga ki te koiora te mātakitaki i te hanganga pūtau engari ka ārahi hoki i ngā mahi auaha i roto i te rongoā, te hangarau koiora, me te pūtaiao taiao. Ka tūhuratia e tēnei tuhinga ngā tikanga mātakitaki, ngā wāhanga matua o ngā pūtau, me te hiranga o te māramatanga ki te hanganga pūtau.

1. Hītori o te Tirotiro Pūtau

I tīmata ngā tirotiro i te hanganga pūtau i te hanganga o te karuārai i te mutunga o te rautau 16. Ko Robert Hooke, he kaipūtaiao Ingarihi, te tuatahi ki te whakamahi i te kupu "pūtau" i muri i tana tirotiro i tētahi raupapa o ngā āputa iti i roto i tētahi poro kōka mā roto i tētahi karuārai taketake i te tau 1665 pea. Nō muri mai, ko Antonie van Leeuwenhoek, me āna taputapu karuārai matatau ake, te tuatahi ki te kite i ngā moroiti pūtau-kotahi. Mai i taua wā, kua huri nui ā tātou tikanga tirotiro me te māramatanga ki ngā pūtau.

2. Ngā Tikanga Tirotiro Pūtau

Kei te whanake tonu ngā tikanga tirotiro pūtau, mai i ngā karu hiko māmā noa iho ki ngā hangarau matatau pērā i te karu hiko hiko me te whakaahua hihi-ā-rangi. Anei ētahi o ngā tikanga matua e whakamahia ana i roto i te tirotiro pūtau:

PĀNUITIA HOKI  Ngā tauira pātai e matapaki ana i ngā taunakitanga ngota me ngā āhuatanga ōrite o te DNA

a. Karu Mārama

Ko te karu hiko mārama te taputapu māmā rawa atu, ā, ko te mea tino whakamahia i roto i ngā taiwhanga mātauranga me ngā taiwhanga rangahau. Ahakoa he iti noa te taumira o te hihi o te mārama, he tino whai hua mō te ako i ngā hanganga taketake o te pūtau pērā i te pakitara pūtau, te karihi, me ngā kōroporoporo.

b. Karuārai Irahiko

He teitei ake te taumira o ngā karu hikohiko, pērā i ngā karu hikohiko tuku (TEM) me ngā karu hikohiko matawai (SEM), i ngā karu hikohiko mārama. Mā ēnei karu hikohiko ka taea e ngā kaipūtaiao te tiro i ngā hanganga tino hohonu o ngā pūtau, pērā i ngā whekau me ngā kiriuhi pūtau, me te tino taipitopito.

c. Te Maikoropiko Hiko me te Maikoropiko Matawai Reera Confocal (CLSM)

Mā ngā tikanga whakaahua fluorescence, tae atu ki te CLSM, ka taea te tirotiro motuhake i ngā pūmua me ētahi atu ngota i roto i ngā pūtau. Mā te whakamahi i ngā tae fluorescent, ka taea e ngā kaipūtaiao te tohu i ngā wāhanga motuhake i roto i ngā pūtau me te ako i tā rātou mahi i roto i ngā tukanga koiora.

3. Hanganga Pūtau Taketake

Ko te tikanga, he maha ngā wāhanga matua o ngā pūtau katoa, ā, he mea nui ēnei mō te mahi me te oranga tonutanga o te pūtau. Anei ngā hanganga taketake e kitea whānuitia ana i roto i ngā pūtau:

a. Kiriuhi Pūtau

He ārai uruhanga whiriwhiri te kiriuhi pūtau e whakahaere ana i te nekehanga o ngā matū ki roto, ki waho hoki i te pūtau, e pupuri ana i te noho tahi o roto. Ko tōna hanganga he paparanga ngako e rua me ngā pūmua kua whakauruhia, e āhei ai te ngāwari me te whakawhitiwhiti kōrero i waenga i ngā pūtau.

PĀNUITIA HOKI  Ngā tauira pātai e pā ana ki ngā tāngata whakawhiti ira

b. Pūnaha

Ko te karihi te pokapū whakahaere o te pūtau, e penapena ana i ngā rauemi ira i roto i te ahua o te DNA. I roto i ngā pūtau eukaryotic, e karapotia ana te karihi e te kiriuhi takirua e kiia nei ko te envelopu karihi, ā, koia te wāhi matua mō te hanga RNA.

c. Te pūmua o te pūtau

He pūmua wai-haurua te cytoplasm e whakakī ana i te pūtau, ā, koinei te wāhi o ngā tauhohenga pākia nui. Kei roto he maha ngā momo okana rerekē e whai wāhi ana ki te pupuri i te mahi a te pūtau.

d. Ngā whekau

He hanganga motuhake ngā whekau i roto i ngā pūtau, he mahi motuhake tā ia whekau hei tautoko i te oranga tonutanga o te pūtau. Kei roto i ēnei ko ngā mitochondria, e mahi ana hei pūnga hiko mō te pūtau; ko te reticulum endoplasmic, e whai wāhi ana ki te hanga pūmua me te lipid; me te matatini Golgi, e tukatuka ana, e tākai ana hoki i ngā pūmua hei tuku ki ngā wāhi e hiahiatia ana i roto i te pūtau.

4. Ngā Pūtau Prokaryotic me ngā Pūtau Eukaryotic

Ko te mārama ki te hanganga pūtau e ahu mai ana hoki i ngā kāwai whānui o ngā pūtau i runga i tō rātou uauatanga: arā, ngā pūtau prokaryotic me ngā pūtau eukaryotic.

a. Ngā Pūtau Prokaryotic

Ko ngā prokaryote he rauropi kāore he karihi tūturu me ngā whekau e herea ana e te kiriuhi. Hei tauira, ko ngā huakita me ngā archaea. He māmā te hanganga o ngā pūtau prokaryote engari he tino rerekē, he ngāwari hoki te urutau, e āhei ai rātou ki te ora i roto i te whānuitanga o ngā taiao tino kino.

PĀNUITIA HOKI  Ngā pūtau toto B me te urupare ārai mate humoral motuhake

b. Ngā pūtau eukaryotic

Kei roto i ngā eukaryote ngā rauropi katoa he karihi tūturu kei roto i te kiriuhi me ngā momo okana e herea ana e te kiriuhi. Ko ngā kararehe, ngā tipu, ngā harore, me ngā porotiti katoa he wāhanga o tēnei rōpū. Mā ō rātou hanganga matatini ake ka taea ai ngā mahi koiora rerekē me te hanganga o ngā rauropi maha-pūtau.

5. Te Hiranga o te Mārama ki te Hanganga Pūtau

He mea nui te mōhio ki te hanganga pūtau ki ngā mara maha o te pūtaiao me te hangarau. I roto i te rongoā, he mea nui te mārama ki ngā tukanga pūtau hei whakawhanake i ngā rongoā mō ngā mate ira, te mate pukupuku, me ngā mate pūnaha ārai mate. I roto i te hangarau koiora, he taputapu nui te whakahaere pūtau i roto i te hanga rongoā, whākōkī, me te koiora-pūngao. Hei tāpiri, i roto i te mara taiao, mā te mōhio ki te hanganga pūtau o ngā rauropi moroiti ka āwhina i te whakamahinga o te koiora-whakaora hei horoi i te parahanga.

Whakamutunga

Mā te tirotiro i te hanganga o te pūtau ka huaki te kuaha ki te māramatanga hohonu ake ki te ora tonu. Mā te hangarau e whanake haere tonu ana, ka kaha ake tā tātou hura i ngā uauatanga me ngā mea whakamiharo o te koiora pūtau, me te whakatairanga i ngā mara pēnei i te hauora, te hangarau, me te taiao. Mā te ako i ngā pūtau, ehara i te mea ko ngā kaupapa matua o te ora anake tā tātou e ako ai, engari ka whakapai ake hoki i te kounga o te ora mā roto i ngā momo tono pūtaiao. Hei kaipūtaiao, hei ākonga rānei, ko te tūhura me te mārama ki te hanganga pūtau te mea nui ki te whakatairanga i te mātauranga me te auahatanga ā muri ake nei.

Waiho he kōrero