He tauira pātai kōrero mō te whārite o te rārangi pātapa ki te porowhita

Ngā Tauira Pātai e Matapaki ana i te Whārite o te Raina Pānga ki te Porowhita

Pendahuluan
He kaupapa nui te whārite o te pātata ki te porowhita i roto i te āhuahanga tātari. Mā te mārama ki te whakatau i te whārite o te pātata ki te porowhita ka āwhina i te whakaoti rapanga pāngarau maha i ngā taumata waenga ki te taumata matatau. Ka matapakihia e tēnei tuhinga ngā tauira rapanga me ngā tikanga mō te whakatau i te whārite o te pātata ki te porowhita.

Whakamāramatanga me te Ariā Taketake
Ko te tikanga, ka taea te whakaatu i tētahi porowhita i roto i te papa taunga mā te whakamahi i tētahi whārite tapawhā:
\[ (x – a)^2 + (y – b)^2 = r^2 \]
ko \((a, b)\) te pūwāhi pokapū o te porowhita, ā, ko \(r\) te pūtoro o te porowhita.

Ko te pātata ki tētahi porowhita mai i tētahi pūwāhi o waho he rārangi e pā ana ki te porowhita i te pūwāhi kotahi tonu. Mēnā ka whakaarohia ko te whārite kei te rārangi:
\[ y = mx + c \]
kātahi ka taea te whakaatu i te āhua e whai ake nei ko te rārangi \(y = mx + c\) ka pātata ki te porowhita:
\[ \sqrt{(a + bm)^2 – r^2} = |c| \]
Ko \(m\) te pikinga o te rārangi pātapa, ā, ko \(c\) he pūmau.

PĀNUITIA HOKI  Wētera Tūnga

Tātai Whārite Raina Pānga
Mō te pātata ki tētahi porowhita me te pokapū \((0,0)\) me te radius \(r\), ko tōna whārite i te pūwāhi \((x_1, y_1)\) i runga i te porowhita ko:
\[ x_1x + y_1y = r^2 \]
Engari, ki te mea kei te pūwāhi \((a, b)\ te pokapū o te porowhita, ko te whārite tēnei:
\[ (x_1 – a)(x – a) + (y_1 – b)(y – b) = r^2 \]

Ngā Tauira Pātai me ngā Kōrerorero

Pātai 1
He porowhita kei waenganui i te \((3, 4)\) me te radius e 5 waeine. Whakatauhia te whārite o te rārangi pātapa mai i te pūwāhi \((6, 8)\).

Kōrero:
I tēnei raruraru, ka hoatu he porowhita ki a tātou me te pokapū o \((3, 4)\), he radius o te 5, ā, me kimi e tātou te whārite o te rārangi pātapa mai i te pūwāhi \((6, 8)\). Anei ngā mahi hei whakaoti:

1. Manatokohia kāore te pūwāhi \((6, 8)\) i roto i te porowhita: \\
\[
\sqrt{(6-3)^2 + (8-4)^2} = \sqrt{3^2 + 4^2} = \sqrt{25} = 5
\]
Nō reira, kei runga i te porowhita te pūwāhi, nō reira ka taea te whakamahi hei kimi i te rārangi pātapa.

PĀNUITIA HOKI  Ngā tauira pātai e matapaki ana i te whanaungatanga i waenga i ngā matrices me ngā panonitanga

2. Mā te whakamahi i te tātai:
\[
(x_1 – a)(x – a) + (y_1 – b)(y – b) = r^2
\]
\[
(6 – 3)(x – 3) + (8 – 4)(y – 4) = 5^2
\]

3. Whakangāwaritia te whārite:
\[
3(x – 3) + 4(y – 4) = 25
\]

4. Whakawhanake:
\[
3x – 9 + 4y – 16 = 25
\]
\[
3x + 4y – 25 = 50
\]

Ko te whārite o te rārangi pātata i whiwhihia ko:
\[
3x + 4y = 50
\]

Pātai 2
Tātaitia te whārite \[x^2 + y^2 = 16\]. Whakatauhia te whārite o te rārangi pātapa mai i te pūwāhi \((4, 0)\).

Kōrero:
He porowhita kei waenganui i te \((0, 0)\) me te radius e 4 waeine. Ko te pūwāhi o waho kua hoatu ko \((4, 0)\).

1. Mā te whakamahi i te tātai mō tētahi porowhita me te pokapū \((0, 0)\):
\[
x_1x + y_1y = r^2
\]

2. Whakakapinga uara:
\[
4x + 0 \cdot y = 4^2
\]

3. Whakangāwaritia:
\[
4x = 16
\]
\[
x = 4
\]

Ko te tikanga, ko te whārite pānihi kei a tātou ko:
\[
x = 4
\]

PĀNUITIA HOKI  Ngā tauira pātai e matapaki ana i ngā ōwehenga pātoru i roto i ngā Piramiti

Pātai 3
Hangaia he rārangi e pātata ana ki te porowhita \((x+2)^2 + (y-3)^2 = 9\) i te pūwāhi \((-1, 5)\).

Kōrero:
He porowhita kei waenganui i te \((-2, 3)\) me te pūtoro e 3 waeine. Ko te pūwāhi o te pātakitanga ko \((-1, 5)\).

1. Manatokohia kei runga i te porowhita te pūwāhi:
\[
((-1+2)^2 + (5-3)^2) = 1 + 4 = 5 \neq 9 \rightarrow \text{kāore i runga i te porowhita}
\]
Nō reira, tera pea he hapa kei roto i te whakaurunga o te pātai, o te tohu rānei. Mena ka hoatuhia te \((-2, 6)\) hei tohu o te pātakitanga:

2. Whakangāwaritia:
\[
(x_1-a)(xa) + (y_1-b)(yb) = r^2
\]
Whakakapinga:
\[
(-2-(-2))(x+2) + (6-3)(y-3) = 9\]
Hua:
\[
0 + 3(y-3) = 3^2
\]
\[
3y-9=9
\]
\[
y = 6

Ko te hua o tēnei ko te kōrero me ngā kōrero:
He tino tika a y = 6.

Huinga tirotiro whakatau, maumahara, e rua ngā huarahi tatau.
tika/hē..Tērā Tāpiri whakarāpopototanga gar. td 2; manatokohia te āhua me te (whatunga). tāpirihia te taha katoa o te kapinga.

Koinā katoa, ngā mihi nui ki a koutou, ā, ko te tumanako ka whai hua tēnei mā ōku hoa.

Hei tāpiritanga, akohia te ariā o te whakapakari i te māramatanga.

Ko te hunga kāore i mārama i mua, ki te pai te Atua, ka whai i ngā mahi pokanga taipitopito ake.

\[
.meka(n+x)=qa.\tae{ārai}-fu.
"

Waiho he kōrero