Termodinamika – problemi i rješenja

Termodinamika – problemi i rješenja

Prvi zakon termodinamike

1. Na osnovu grafikona PV ispod, koji je odnos rada koji je gas izvršio u procesu I i rada koji je gas izvršio u procesu II?

Poznato:Termodinamika – problemi i rješenja 1

Proces 1:

Pritisak (P) = 20 N/ m²

Početna zapremina (V1 ) = 10 litara = 10 dm3 = 10 x 10⁻³ m3

Konačna zapremina (V2 ) = 40 litara = 40 dm3 = 40 x 10-3 m3

Proces 2:

Proces (P) = 15 N/ m²

Početna zapremina (V1 ) = 20 litara = 20 dm3 = 20 x 10⁻³ m3

Konačna zapremina (V2 ) = 60 litara = 60 dm3 = 60 x 10-3 m3

Traži se: Omjer rada koji je obavio plin

Rešenje:

Rad koji plin izvrši u procesu I:

W = P ΔV = P ( V2 –V1 ) = (20)(40-10)(10-3 m3 ) = (20)(30)(10-3 m3 ) = (600)( 10-3 m3 ) = 0.6 m3

Rad koji gas obavi u procesu II:

W = P ΔV = P ( V2 –V1 ) = (15)(60-20)(10-3 m3 ) = (15)(40)(10-3 m3 ) = (600)( 10-3 m3 ) = 0.6 m3

Odnos rada koji gas obavi u procesu I i procesu II:

0.6 m³ : 0.6 m³

1: 1

2.

Na osnovu donjeg grafikona, koliki je rad koji obavlja gasoviti helijum u procesu AB?

Termodinamika – problemi i rješenja 2Poznato:

Pritisak (P) = 2 x 10⁶ N /m² = 2 x 10⁶ Paskala

Početna zapremina (V1 ) = 5 cm3 = 5 x 10⁻⁶ m3

Konačna zapremina (V² ) = 15 cm³ = 15 x 10⁻⁶ m³

Traži se: Rad koji obavlja plin u procesu AB

Rešenje:

W = ∆P ∆V

W = P ( V² – V¹ )

W = (2 x 10⁶ ) (15 x 10⁻⁶ – 5 x 10⁻⁶ )

W = (2 x 10⁻ ) (10 x 10⁻⁶ ) = (2 x 10⁻ )(1 x 10⁻⁶ )

W = 2 Džula

3.

Na osnovu donjeg grafikona, koliki je rad obavljen u procesu AB?

Termodinamika – problemi i rješenja 3Poznato:

Početni pritisak (P1 ) = 4 Pa ​​​​= 4 N/ m2

Konačni pritisak (P2 ) = 6 Pa = 6 N/ m2

Početna zapremina (V1 ) = 2 m3

Konačna zapremina (V2 ) = 4 m3

Traži se: obavljen posao, obrađujem ab

Rešenje:

Rad koji izvrši gas = površina ispod krive ab

W = površina trougla + površina pravougaonika

P = ½ (6-4)(4-2) + 4(4-2)

W = ½ (2)(2) + 4(2)

Š = 2 + 8

W = 10 Džula

4. Na osnovu donjeg grafikona, koliki je rad obavljen u procesu ABCA?

Rešenje:

Termodinamika – problemi i rješenja 4Rad (W) = Površina trougla ABC

W = ½ (20-10)(6 x 10⁻ – 2 x 10⁻ )

W = ½ (10)(4 x 10⁶ )

W = (5)(4 x 10⁶ )

Š = 20 x 10⁶

W = 2 x 10⁶ Džula

Toplotni motor

5. Motor apsorbira 2000 džula toplote na visokoj temperaturi, a ispušta 1200 džula toplote na niskoj temperaturi. Kolika je efikasnost motora?

Poznato:

Unos toplote (Q H ) = 2000 Džula

Toplotni izlaz (QL ) = 1200 Džula

Rad koji izvrši motor (W) = 2000 – 1200 = 800 Džula

Traži se: efikasnost (e)

Rešenje:

e = W / Q H

e = 800/2000

e = 0.4 x 100%

e = 40%

Carnotov motor

6. Motor apsorbuje toplotu na 960 Kelvina, a motor oslobađa toplotu na 576 Kelvina. Kolika je efikasnost motora?

Poznato:

Visoka temperatura (T H ) = 960 K

Niska temperatura (TL ) = 576 K

Traži se: efikasnost (e)

Rešenje:

Termodinamika – problemi i rješenja 5

Korisnost Carnotovog motora = 0.4 x 100% = 40%

7. Na osnovu donjeg grafikona, rad koji motor obavi je 6000 džula. Kolika je toplota koju motor oslobodi u svakom krugu?

Poznato:Termodinamika – problemi i rješenja 6

Rad (W) = 6000 Džula

Visoka temperatura (T H ) = 800 Kelvina

Niska temperatura (TL ) = 300 Kelvina

Traži se: toplina koju ispušta motor

Rješenje :

Carnotova (idealna) efikasnost:

Termodinamika – problemi i rješenja 7

Toplota koju apsorbuje Carnotov motor:

W = e Q1

6000 = (0.625) Q1

Q1 = 6000 / 0.625

Q1 = 9600

Toplota koju oslobađa Carnotov motor:

Q2 = Q1 – W

Q2 = 9600 – 6000

Q2 = 3600 Džula

8. Stepen korisnosti Carnotovog motora je 40%. Ako se toplota apsorbuje na 727°C, koja je onda donja temperatura?

Poznato:

Koeficijent korisnosti (e) = 40% = 40/100 = 0.4

Visoka temperatura (T H ) = 727 ° C + 273 = 1000 K

Traži se: Niska temperatura

Rešenje:

Termodinamika – problemi i rješenja 8

TL = 600 Kelvina – 273 = 327 ° C

9. Na osnovu donjeg grafikona, ako motor apsorbuje 800 J toplote, koliki je rad koji motor obavi?

Poznato:Termodinamika – problemi i rješenja 9

Visoka temperatura (T H ) = 600 Kelvina

Niska temperatura (TL ) = 250 Kelvina

Unos toplote (Q1 ) = 800 Džula

Traži se: Posao (Ž)

Rešenje:

Koeficijent korisnosti Carnot motora:

Termodinamika – problemi i rješenja 10

Rad je obavio motor:

W = e Q1

W = (7/12)(800 Džula)

W = 466.7 Džula

10. Najviša temperatura Carnotovog motora je 600 K. Ako motor apsorbira 600 J topline, a najniža temperatura je 400 K, koliki je rad koji motor obavi?

Poznato:

Niska temperatura (TL ) = 400 K

Visoka temperatura (T H ) = 600 K

Unos toplote (Q1 ) = 600 Džula

Traži se: Rad je obavljen pomoću Carnotovog motora (W)

Rešenje:

Korisnost Carnotovog motora:

Termodinamika – problemi i rješenja 11

Rad je obavljen pomoću Carnotovog motora:

W = e Q1

W = (1/3)(600) = 200 džula

  1. Šta je primarni fokus termodinamike? odgovorTermodinamika se fokusira na proučavanje energije, njenih transformacija i njenog odnosa s materijom, posebno u sistemima u ravnoteži.
  2. Kakva je veza između nultog zakona termodinamike i temperature? odgovorNulti zakon termodinamike kaže da ako su dva sistema u termičkoj ravnoteži sa trećim sistemom, onda su oni u termičkoj ravnoteži i jedan s drugim. To implicira postojanje svojstva koje se naziva temperatura, a koje je isto za sve sisteme u termičkoj ravnoteži.
  3. Šta opisuje prvi zakon termodinamike? odgovorPrvi zakon, također poznat kao zakon očuvanja energije, kaže da se energija ne može stvoriti ili uništiti, već se može samo pretvoriti iz jednog oblika u drugi. U zatvorenom sistemu, promjena unutrašnje energije jednaka je toploti dodanoj sistemu umanjenoj za rad koji je sistem izvršio na okolini.
  4. Zašto je drugi zakon termodinamike ključan za razumijevanje smjera prirodnih procesa? odgovorDrugi zakon kaže da entropija (ili nered) izolovanog sistema uvijek raste ili ostaje konstantna. To nalaže da se energija spontano raspršuje ako se u tome ne spriječi, dajući smjer prirodnim procesima i u suštini objašnjavajući zašto se određeni procesi odvijaju spontano, dok se drugi ne.
  5. Šta je entropija i kako se ona odnosi na nered u sistemu? odgovorEntropija je mjera količine energije u sistemu koja nije dostupna za obavljanje rada. Također se često opisuje kao mjera nereda ili slučajnosti sistema. Općenito, veća entropija odgovara većem neredu ili slučajnosti.
  6. Kako treći zakon termodinamike opisuje entropiju savršenog kristala na apsolutnoj nuli? odgovorTreći zakon kaže da je entropija savršenog kristala tačno nula na apsolutnoj nultoj temperaturi (0 Kelvina). To znači da je na toj temperaturi sistem savršeno uređen.
  7. Zašto toplota ne može sama od sebe da prelazi sa hladnijeg na toplije tijelo? odgovorOvo ponašanje je posljedica drugog zakona termodinamike. Ako bi toplota spontano tekla od hladnijeg ka toplijem tijelu, to bi dovelo do smanjenja ukupne entropije sistema, što nije pogodno za prirodne procese.
  8. Koja je razlika između izolovanog, zatvorenog i otvorenog sistema u termodinamici? odgovorIzolovani sistem ne razmjenjuje energiju ili materiju sa svojom okolinom. Zatvoreni sistem može razmjenjivati ​​energiju, ali ona ne razmjenjuje materiju sa svojom okolinom. Otvoreni sistem može razmjenjivati ​​i energiju i materiju sa svojom okolinom.
  9. Po čemu se koncept "rada" u termodinamici razlikuje od svakodnevne upotrebe tog termina? odgovorU termodinamici, "rad" se odnosi na proces prijenosa energije gdje sile primijenjene na objekt pomiču ga u smjeru paralelnom sa silom. Na primjer, kada se plin širi u odnosu na klip, on vrši rad na klipu. Ovo je specifičnija definicija u poređenju sa svakodnevnom upotrebom "rada", koji bi jednostavno mogao značiti bilo koji zadatak ili aktivnost.
  10. Šta je Carnotov ciklus i zašto je značajan u termodinamici? Odgovor : Carnotov ciklus je idealizovani termodinamički ciklus koji pruža gornju granicu efikasnosti koju bilo koji klasični termodinamički motor može postići tokom pretvorbe toplote u rad (ili obrnuto). Značajan je jer postavlja fundamentalnu granicu efikasnosti na osnovu temperatura rezervoara toplote između kojih motor radi.