Aristotelova teorija sreće Sreća je tema koja je gotovo uvijek prisutna u ljudskim razgovorima: ljudi je traže kroz karijere, veze, bogatstvo, priznanje ili ugodna iskustva. Međutim, starogrčki filozof Aristotel (384–322. p.n.e.) poziva nas da postavimo fundamentalnije pitanje: šta je tačno sreća i kako bismo trebali živjeti da bismo je postigli? U svom fundamentalnom djelu, Nikomahova etika, ... Čitaj više
Kant i apriorna teorija znanja Immanuel Kant (1724–1804) zauzima ključno mjesto u historiji moderne filozofije, posebno kada je u pitanju rasprava o tome kako je ljudsko znanje moguće i koje su njegove granice. U svom značajnom djelu, Kritici čistog uma (1781/1787), Kant je uveo „revoluciju“ u načinu na koji filozofija shvata odnos između subjekta (ljudskog bića... Čitaj više
Nietzscheova kritika religije Friedrich Nietzsche (1844–1900) poznat je kao jedan od najprovokativnijih filozofa u historiji zapadne misli. On nije samo kritizirao religiju kao društvenu instituciju, već je i osporavao moralne, metafizičke i psihološke temelje za koje je vjerovao da su temelj načina na koji ljudi prakticiraju religiju - posebno u evropskoj kršćanskoj tradiciji. Nietzscheova kritika religije često se površno sažima kao "Nietzsche mrzi Boga"... Čitaj više
Filozofija historijskog materijalizma Karla Marxa Historijski materijalizam je jedan od najutjecajnijih doprinosa Karla Marxa razumijevanju društva i historijskih promjena. Kroz ovaj pristup, Marx je pokušao objasniti da primarni korijeni društvenog razvoja nisu apstraktne ideje, moral ili volja velikih ličnosti, već materijalni uvjeti: kako ljudi proizvode svoje potrepštine, kako je rad organiziran i kako rezultati... Čitaj više
Platon i teorija oblika ideja Platon (oko 427–347. p.n.e.) jedan je od najvećih filozofa u historiji zapadne misli. Živio je u vrijeme političkih previranja i društvenih promjena u antičkoj Grčkoj, posebno nakon Peloponeskog rata koji je oslabio Atinu. U toj situaciji, Platon je razmišljao o fundamentalnim pitanjima: Šta je pravda? Kako možemo išta sa sigurnošću znati? Zašto… Čitaj više
Racionalna teorija znanja U historiji filozofije, pitanje kako ljudi znaju oduvijek je bilo u središtu debate. Odakle dolazi znanje? Koliko je pouzdano? Da li je istina određena čulnim iskustvom ili sposobnošću rasuđivanja? Među različitim ponuđenim odgovorima, racionalna teorija znanja - ili racionalizam - zauzima istaknuto mjesto. Ova teorija naglašava da izvor... Čitaj više
Prirodna filozofija i koncept stvarnosti Prirodna filozofija je jedna od najstarijih grana ljudske misli. Mnogo prije nego što je termin "nauka" korišten u svom modernom smislu, mislioci u Grčkoj, Indiji, Kini i drugim civilizacijama već su postavljali fundamentalna pitanja: šta je priroda, od čega su sve stvari sastavljene, zašto dolazi do promjena i da li je stvarnost koju doživljavamo... Čitaj više
Doprinosi Martina Heideggera egzistencijalnoj filozofiji Martin Heidegger (1889–1976) bio je jedan od najuticajnijih filozofa 20. veka. Njegovo ime se često povezuje sa egzistencijalnom filozofijom, iako se on sam nije uvek osećao prijatno kada ga nazivaju „egzistencijalističkim filozofom“ u istom smislu kao Jean-Paul Sartre ili Albert Camus. Heideggerov doprinos leži prvenstveno u radikalnom obnavljanju načina na koji filozofija razume biće... Čitaj više
Aristotelova teorija etike vrline Aristotelova teorija etike vrline jedna je od najuticajnijih ideja u istoriji moralne filozofije. Za razliku od etičkih pristupa koji ocjenjuju postupke isključivo na osnovu njihovih posljedica (kao što je utilitarizam) ili na osnovu pridržavanja pravila (kao što je deontologija), Aristotel se fokusira na formiranje karaktera. Njegovo primarno pitanje nije jednostavno "Šta trebam učiniti?", već... Čitaj više
Nihilizam i egzistencijalna praznina U brzom svijetu – zasićenom informacijama, zahtjevima za produktivnošću i stalno promjenjivim standardima uspjeha – mnogi ljudi osjećaju nešto čudno: život ide dalje, ali čini se da nema jasan smjer. Mogu se postići postignuća, društveni odnosi se nastavljaju, čak je i zabava dostupna bez ograničenja, ali ispod svega toga krije se osjećaj "praznine" koji je teško... Čitaj više
