Egzistencijalistička filozofija Alberta Camusa Albert Camus (1913–1960) se često smješta u raspravama o egzistencijalizmu 20. stoljeća, uz Jean-Paula Sartrea i Sørena Kierkegaarda. Međutim, sam Camus je odbacio etiketu „egzistencijalista“. Više je volio da ga se naziva apsurdističkim misliocem – stav koji proizlazi iz najfundamentalnijeg ljudskog iskustva: želje za smislom, redom i svrhom, suočenog s ravnodušnim svijetom... Pročitajte više
Važnost filozofije u obrazovanju Obrazovanje nikada nije samo stvar prenošenja znanja s nastavnika na učenika. Ono postavlja fundamentalna pitanja: zašto ljudi uče, koje vrijednosti treba razvijati, koje sposobnosti i karakter treba razvijati i kako bi proces učenja trebao teći. Na ova pitanja se ne može odgovoriti jednostavno metodama podučavanja ili… Pročitajte više
Marksistička teorija ideologije: U raspravama o društvenim naukama i političkoj filozofiji, termin ideologija se često koristi za opisivanje načina na koji društvo shvata svijet, prosuđuje ispravno, a pogrešno i opravdava postojeći društveni poredak. Međutim, u marksističkoj tradiciji, ideologija se ne shvata jednostavno kao skup neutralnih ideja ili samostalni "pogled na svijet". Ideologija se shvata kao nešto što je usko povezano... Pročitajte više
Feministička kritika filozofije Filozofija se često shvata kao ljudski napor da se traže univerzalne istine: šta je znanje, moral, pravda i ljudska priroda. Međutim, feminizam - kao intelektualni i politički pokret koji ističe odnose moći zasnovane na spolu - postavlja oštro pitanje: univerzalno za koga? Feministička kritika filozofije ne krivi samo "muške filozofe" iz prošlosti, već ispituje kako filozofska tradicija, ... Pročitajte više
Koncept Boga u filozofiji Koncept Boga u filozofiji jedna je od najstarijih i najfundamentalnijih tema u historiji ljudske misli. Pitanja "Da li Bog postoji ili ne?", "Ako postoji, kakva je Njegova priroda?" i "Kako ljudi mogu spoznati Boga?" uticala su na nastanak različitih filozofskih škola, od antičke Grčke do savremene filozofije. Za razliku od teologije, koja... Pročitajte više
Koncept istine prema Sokratu Sokrat (469–399. p.n.e.) jedna je od najuticajnijih ličnosti u istoriji zapadne filozofije. Iako nije ostavio pisana djela, njegove ideje se mogu pratiti kroz djela njegovih učenika, posebno Platona i Ksenofona, kao i kroz kritiku i ilustracije Aristofana. Među Sokratovim intelektualnim naslijeđem, pažnja posvećena pitanju "šta je istina?" zauzima centralno mjesto. Za Sokrata, ... Pročitajte više
Poređenje Kanta i Hegela: Immanuel Kant (1724–1804) i Georg Wilhelm Friedrich Hegel (1770–1831) su dvije glavne ličnosti u modernoj njemačkoj filozofskoj tradiciji. Obojica su nastojali odgovoriti na važna pitanja o znanju, stvarnosti, slobodi i racionalnosti. Međutim, njihovo razumijevanje granica razuma, položaja ljudskog subjekta i odnosa između uma i svijeta uveliko se razlikovalo. Kant se često shvata... Pročitajte više
Smisao života prema Nietzscheu Pitanja o smislu života često se javljaju kada se ljudi suoče s patnjom, neuspjehom, prazninom ili kada stara vjerovanja više ne drže vodu. Friedrich Nietzsche (1844–1900) bio je jedan od filozofa koji je najpronicljivije uzdrmao tradicionalne pretpostavke o smislu. Nije ponudio „recept“ za utjehu, već izazov: kada se stari temelji uruše, ljudi moraju… Pročitajte više
Relativistička teorija istine U filozofiji, pitanje "šta je istina?" oduvijek je bilo polazna tačka za mnoge velike debate. Neki smatraju da je istina fiksna i univerzalna, dok je drugi vide kao zavisnu od specifičnih uslova: kulture, jezika, perspektive ili vremena. Tu dolazi do izražaja relativistička teorija istine. Relativistička teorija istine tvrdi da ono što... Pročitajte više
Immanuel Kantova moralna filozofija Immanuel Kant (1724–1804) jedna je od najuticajnijih ličnosti u istoriji moderne filozofije, prvenstveno zbog svojih napora da formuliše univerzalnu i racionalnu osnovu za moral. Za razliku od moralnih pristupa koji se oslanjaju na tradiciju, religiju ili posljedice postupaka, Kant je vjerovao da najčvršća mjera morala mora biti ukorijenjena u razumu i... Pročitajte više