Teorija situacijske etike Etika se često shvata kao skup principa koji pomažu ljudima da razlikuju ispravne od pogrešnih postupaka. Međutim, u svakodnevnom životu, moralni sudovi nisu uvijek jednostavni kao "ovo je dobro" ili "ovo je loše". Postoje mnoge okolnosti koje čine da se postupak čini ispravnim u jednoj situaciji, ali pogrešnim u drugoj. … Čitaj više
Koncept morala u deontološkoj etici Moral je jedna od najosnovnijih tema u etičkoj filozofiji, jer se bavi pitanjem: šta čini neku radnju ispravnom ili pogrešnom? Jedan veoma uticajan pristup odgovaranju na ovo pitanje je deontološka etika. Za razliku od pristupa koji procjenjuju moral na osnovu posljedica, deontološka etika naglašava da moral prvenstveno... Čitaj više
Značenje nihilizma prema Nietzscheu Nihilizam je jedna od najpoznatijih ključnih riječi u filozofiji Friedricha Nietzschea. Međutim, ovaj termin se često pogrešno shvata kao "ne vjerovati ni u šta", "život je prazan" ili "sve je dozvoljeno jer ne postoji moral". Za Nietzschea, nihilizam nije samo lični pesimizam, već širi fenomen u zapadnoj kulturi: historijsko stanje kada... Čitaj više
Kant i estetska teorija ljepote Immanuel Kant (1724–1804) jedan je od najuticajnijih filozofa u istoriji zapadne misli. Široko je poznat po svojim glavnim djelima iz epistemologije i etike, ali njegovi doprinosi estetici - posebno njegova teorija ljepote - nisu ništa manje važni. U svojoj Kritici moći suđenja (1790), Kant je formulisao estetski okvir koji pokušava da... Čitaj više
Koncept bića prema Heideggeru Martin Heidegger (1889–1976) bio je jedan od najuticajnijih filozofa 20. vijeka, posebno kroz svoje djelo Sein und Zeit (Biće i vrijeme, 1927). U ovoj knjizi, Heidegger je postavio ono što je smatrao najfundamentalnijim, a opet najzaboravljenijim pitanjem u istoriji zapadne filozofije: šta znači „biće“ ili „postojanje“ (Biće/Sein)? Za razliku od metafizičke tradicije… Čitaj više
Koncept bića prema Heideggeru Martin Heidegger (1889–1976) bio je jedan od najuticajnijih filozofa 20. vijeka, posebno kroz svoje djelo Sein und Zeit (Biće i vrijeme, 1927). U ovoj knjizi, Heidegger je postavio ono što je smatrao najfundamentalnijim, a opet najzaboravljenijim pitanjem u istoriji zapadne filozofije: šta znači „biće“ ili „postojanje“ (Biće/Sein)? Za razliku od metafizičke tradicije… Čitaj više
Koncept etike prema Al-Farabiju Al-Farabi (umro 950. godine) bio je jedan od velikih filozofa u klasičnoj islamskoj tradiciji, često nazivan "Drugim učiteljem" nakon Aristotela. Ovaj nadimak odražava snažan utjecaj grčke misli - posebno logike i praktične filozofije - u njegovim djelima. Međutim, Al-Farabi nije samo kopirao Aristotela ili Platona; on je interpretirao i razvijao njihove ideje unutar okvira koji je bio prikladan za... Čitaj više
Nietzscheova kritika morala Friedrich Nietzsche je jedan od najutjecajnijih i najkontroverznijih filozofa u historiji moderne misli. Poznat je po svojoj oštroj kritici temelja zapadnog morala - posebno kršćanskog morala i naslijeđa moralne filozofije koja naglašava dužnost, jednakost i samokontrolu kao najviše vrline. Za Nietzschea, dominantni moral u modernoj Evropi nije nešto... Čitaj više
Pragmatizam i teorije istine Pragmatizam je jedna od najuticajnijih filozofskih škola u modernoj tradiciji mišljenja, posebno u Sjedinjenim Američkim Državama. Njegov primarni fokus nije na potrazi za istinom kao nečim "čistim" i odvojenim od života, već na tome kako ideje funkcionišu u ljudskom iskustvu. U pragmatizmu, vrijednost ideje se testira njenim praktičnim posljedicama: da li pomaže... Čitaj više
Teorija istine u epistemologiji Uvod Epistemologija je grana filozofije koja ispituje znanje: šta je ono, kako se stiče, njegove granice i stepen u kojem se može opravdati. Unutar epistemologije, rasprava o istini zauzima ključno mjesto, jer se znanje općenito shvata kao istinito i opravdano vjerovanje. Međutim, pitanje "šta je istina?" nije... Čitaj više